Christian Schmidt izazvao je buru reakcija kada je komentarisao HDZ-ov prijedlog o tri federalne jedinice, rekavši da je to „nešto na čemu treba raditi dalje“. Naglasio je i da „postoji dosta spremnosti unutar međunarodne zajednice i među drugima da učestvuju i pomognu u tome“.
Ova izjava odmah je izazvala reakciju iz SDA, koja je poručila da visoki predstavnik nema mandat da podržava ideje koje vode dodatnoj etnoteritorijalnoj podjeli zemlje. „Uloga visokog predstavnika, propisana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, je nadzor nad njegovom provedbom, a ne promoviranje rješenja koja su u suprotnosti s njegovim temeljnim principima“, naveli su iz SDA.
Redakcija „Slobodne Bosne“ također je uputila upit Uredu visokog predstavnika (OHR), ali ni deset dana kasnije nije stigao odgovor.
SCHMIDT NA EVROPSKOJ TURNEJI
Dok se u BiH razvijala polemika, Schmidt je bio na diplomatskoj turneji po Evropi. U Briselu se sastao s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove Kajom Kallas, s kojom je, prema zvaničnom saopštenju, imao „izuzetno konstruktivan sastanak“. Istakao je važnost evropske perspektive za stabilnost Zapadnog Balkana.
U Berlinu se sastao s njemačkim ministrom Johannom Wadephulom, uz poruku da Njemačka neće tolerirati pokušaje podrivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. „To je dobra vijest za građane BiH, ali loša za tvrdoglave pojedince“, rekao je Schmidt, aludirajući na Milorada Dodika i Dragana Čovića.
ČOVIĆ: TRI JEDINICE ZA „STABILNU BIH“
Dragan Čović, lider HDZ-a, ranije je u intervjuu za „Hrvatski tjednik“ iznio svoj stav da bi formiranje tri federalne jedinice – bošnjačke, hrvatske i srpske – donijelo funkcionalnost i stabilnost Bosni i Hercegovini. Istakao je da to ne vidi kao razgradnju, već kao stabilizaciju države.
Također je optužio bošnjačke političare da pokušavaju pretvoriti BiH u nacionalnu državu jednog naroda. Dodikov nastup nazvao je „refleksom straha“ zbog položaja Hrvata u BiH.
NEJASNOĆE I ZABRINUTOST
Schmidt je učestvovao i na GLOBSEC forumu u Pragu, gdje je u svom obraćanju ponovio važnost proširenja EU kao imperativa za očuvanje mira i jedinstva na Zapadnom Balkanu.
Reakcije na Schmidtovu izjavu ne jenjavaju. Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uputila je otvoreno pismo zemljama članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), tražeći pojašnjenje: da li je riječ o Schmidtovom ličnom stavu, o nespretnosti ili o novom zvaničnom pravcu međunarodne zajednice?
Na kraju, Schmidt je sam izjavio da se „o tome nije razgovaralo“ u kontekstu HDZ-ovog prijedloga, ali da postoji volja da se razmatraju ranija rješenja i pronađu modeli koji uključuju i odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Dok visoki predstavnik putuje, odgovori se čekaju. Bosna i Hercegovina – kao i njeni građani – i dalje su taoci nejasnih signala i političkih kalkulacija.
