Strategija njemačkog kancelara Friedrich Merz da pred kamerama nikada ne proturječi američkom predsjedniku Donald Trump djeluje ponižavajuće, ali on vjeruje da ga takvim pristupom može pridobiti kada je riječ o Ukrajini i trgovini, piše Politico.
Njihov sastanak u Ovalnom uredu otvorio je dva važna pitanja: dokle je Merz spreman ići da ostane u Trumpovoj milosti – i kolika je politička cijena takve strategije?
Merz je sjedio bez reakcije dok je Trump prijetio Španiji “embargom” zbog, kako je naveo, nedovoljnog izdvajanja za odbranu i osude američkog napada na Iran. Nije reagovao ni kada je Trump kritikovao britanskog premijera Keir Starmer, rekavši da “nije Churchill”.
Strategija bez javnog suprotstavljanja
Prema pisanju Politica, Merzova šutnja dio je promišljene taktike: ne ulaziti u raspravu pred kamerama, već u privatnim razgovorima pokušati utjecati na predsjednika.
Ipak, prizor najutjecajnijeg lidera unutar Evropske unije koji bez reakcije sluša kritike na račun drugih evropskih čelnika izazvao je nelagodu u Berlinu i drugim evropskim prijestolnicama. Takav pristup otvara pitanje političkih rizika popuštanja američkom predsjedniku.
Merzovi ključni vanjskopolitički ciljevi – suzbijanje ruske agresije i zaštita njemačkog izvoza – u velikoj mjeri zavise od odnosa s Washingtonom.
Španija pod pritiskom
Španski premijer Pedro Sánchez izazvao je Trumpov bijes nakon što je američke napade na Iran nazvao nezakonitim i odbio omogućiti korištenje španskih baza za napade. Također je odbio podržati novi NATO cilj o izdvajanjima za odbranu u visini od pet posto BDP-a.
Trump je zbog toga zaprijetio prekidom trgovine sa Španijom. Merz na te prijetnje nije direktno odgovorio, ali je istakao da sve članice moraju poštovati zajedničke sigurnosne obaveze.
Za razliku od njega, francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je podržao Sáncheza, dovodeći u pitanje zakonitost američkih poteza.
Balansiranje unutar Evrope
Merzu su potrebni dobri odnosi i sa Starmerom i sa Sánchezom. Starmer je važan partner u formatu E3 (Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) koji koordinira evropski pristup ratu u Ukrajini, dok Sánchez predvodi snažnu političku grupaciju u Evropskom parlamentu s kojom njemački konzervativci moraju sarađivati.
Nakon sastanka, Merz je izjavio da nema šanse da Španija bude posebno loše tretirana u trgovini kao članica EU. Dodao je da je iza zatvorenih vrata branio Starmera, naglasivši njegov doprinos u naporima za okončanje rata u Ukrajini.
Ključ njegove taktike, kako je rekao, bio je da ne ulazi u javni sukob s Trumpom.
Ima li strategija efekta?
Glavni Merzov cilj bio je ublažiti trgovinske tenzije između SAD-a i Evropske unije te podstaći snažniji pritisak na ruskog predsjednika Vladimir Putin kako bi se okončao rat u Ukrajini.
Merz tvrdi da je Trumpu pokazao kartu linija fronta i pojasnio rizike teritorijalnih ustupaka Ukrajine, stekavši utisak da predsjednik sada bolje razumije situaciju. Također je naglasio da sporazum o trgovini između EU i SAD-a nije predmet novih pregovora.
Ipak, javni dio sastanka nije pokazao jasne znakove promjene američke politike. Trump je ponovio prijetnje trgovinskim ratom i izrazio nezadovoljstvo obimom američke pomoći Ukrajini.
Prema ocjeni Politica, Merzova taktika pokazuje da laskanje i izbjegavanje sukoba s Trumpom imaju svoje granice – i političke rizike.
