Sarajevo, grad poznat po svojoj bogatoj kulturnoj baštini i vodenim resursima, suočava se s ozbiljnom prijetnjom od suše koja bi mogla zauvijek promijeniti njegovu sliku. Sušna 2024. godina pokazuje kako klimatske promjene, uzrokovane ljudskim djelovanjem, ozbiljno pogađaju dostupnost pitke vode u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Sarajevski vodni resursi zavise od padavina koje se nakupljaju na planinama Bjelašnici i Igmanu, a zatim se akumuliraju u Sarajevskom polju. Ovo polje je ključno za opskrbu grada vodom, s Bačevom kao najvažnijim izvorom. S obzirom na ulogu ovih planina, svaka promjena u obrascima padavina ili kvaliteti tla može imati dalekosežne posljedice za vodni sistem.
Uprkos prirodnoj ulozi ovih planina u vodosnabdijevanju, postoji zabrinutost zbog urbanizacije i građevinskih aktivnosti na Bjelašnici i Igmanu.
Građevinski radovi i poljoprivreda dodatno doprinose zagađenju voda, što je rezultiralo prisustvom bakterija poput streptokoka i ešerihije koli u nekim izvorištima. S obzirom na privatne parcele u vodozaštitnoj zoni, vlasnici često ne poštuju ograničenja, što dodatno pogoršava stanje.
Jedino dugoročno rješenje za očuvanje vodozaštitne zone moglo bi uključivati otkup privatnih parcela, što bi moglo koštati nekoliko milijardi KM. Iako se može činiti kao visoka cijena, očuvanje vodnih resursa je neprocjenjiv potez koji će dugoročno omogućiti održivost grada.
Ako urbanizacija i klimatske promjene nastave utjecati na dostupnost vode, grad bi mogao postati neprivlačan za život i upravljanje.
