
Nedavna objava Rusije o otkriću kolosalnih rezervi nafte (511 milijardi barela) ispod antarktičkog morskog dna, u Vedelovom moru, potresla je geopolitički pejzaž.
Ovo otkriće, koje je skoro dvostruko veće od dokazanih rezervi Saudijske Arabije, dovodi u pitanje dugogodišnje ugovore koji su sačuvali Antarktik kao zonu mira i naučnog istraživanja. Iako ruski zvaničnici tvrde da su njihove misije u skladu sa Antarktičkim sporazumom iz 1959. godine, Velika Britanija i drugi međunarodni stručnjaci izražavaju zabrinutost.
Pritisak na Antarktički sporazum
Antarktički sporazum, potpisan 1959. godine, ključan je međunarodni sporazum koji zabranjuje vojne aktivnosti i vađenje komercijalnih resursa. Međutim, aktivnosti Rusije bacile su sjenku na njegovu efikasnost. Profesor Klaus Dods, stručnjak za geopolitiku sa Univerziteta u Londonu, upozorio je da bi prikupljanje podataka moglo da bude prikrivena prospekcija resursa, a ne istinsko naučno istraživanje. On je takođe naglasio da bi zategnuti odnosi Rusije sa Zapadom mogli da dovedu do povećane strateške konkurencije u regionu.
Novi front u globalnoj konkurenciji
Ovaj izvještaj se pojavljuje u vrijeme kada velike svjetske sile, poput Rusije i Kine, diskretno povećavaju svoje prisustvo na Antarktiku. Obje zemlje su se protivile inicijativama koje podržava Zapad za proširenje zaštićenih morskih područja na Antarktiku. Kako se rezerve nafte i gasa u drugim dijelovima svijeta smanjuju,
Antarktik privlači sve više pažnje zbog svojih resursa.
Pravni pejzaž je dodatno zakomplikovan preklapanjem teritorijalnih ambicija. Iako Velika Britanija polaže pravo na britansku antarktičku teritoriju, uključujući Vedelovo more, Argentina i Čile takođe polažu pravo na taj region. Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Rusiju, ne priznaju nikakve teritorijalne zahtjeve na Antarktiku.
Iako Rusija ne može legalno izvlačiti naftu po važećem međunarodnom pravu, Antarktičkom sporazumu nedostaje formalni mehanizam za sprovođenje, što ga čini ranjivim u fragmentiranom geopolitičkom okruženju.
Pravi test, prema profesoru Dodsu, leži u tome da li međunarodna zajednica može da podrži ugovor i spriječi njegovu eroziju.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL