U izjavi koja je snažno odjeknula u diplomatskim i sigurnosnim krugovima, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov poručio je da Njemačka “klizi prema slomu”, ukazujući ne samo na Berlin, već – kako piše talijanski list L’AntiDiplomatico – i na cijelu Europsku uniju.
Ova izjava dolazi u trenutku kada europska vojna retorika postaje sve agresivnija, a strateški ciljevi sve nejasniji.
„Ovo više sliči na povijesno upozorenje, upućeno ne samo njemačkoj vladi, već i cijeloj Europi, koja sve više riskira da bude uvučena u tuđe sukobe, braneći ciljeve koji nisu do kraja definirani“, navodi list.
Izjava dolazi upravo u trenutku kada Njemačka, prema riječima kancelara Friedricha Merza, uklanja sva ograničenja u pogledu dometa oružja koje isporučuje Ukrajini.
Merz je početkom tjedna javno potvrdio kako se Njemačka, rame uz rame s Francuskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om, odlučila ukinuti sve restrikcije na domet dostavljenih oružanih sustava. To de facto otvara mogućnost korištenja tog oružja duboko unutar teritorija Ruske Federacije.
Još preciznije, Merz je na nedavnoj konferenciji za medije naglasio da ta ograničenja nisu ukinuta sada, već prije nekoliko mjeseci, što je dodatno zabrinulo ruske dužnosnike i analitičare, jer ukazuje na postojanje dugoročnog plana koji je možda već u provedbi.
Lavrov je oštro reagirao na ovakav razvoj događaja, poručivši kako je Njemačka time postala izravno uključena u ukrajinsku krizu – s ozbiljnim posljedicama, kako je naglasio.
Dodao je da će Moskva pomno pratiti sve javne izjave njemačkih dužnosnika, posebno kada je riječ o slanju oružja dugog dometa i mogućem financiranju njegove proizvodnje na teritoriju Ukrajine.
L’AntiDiplomatico upozorava da dok se s jedne strane pojavljuju signali o potencijalnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, njemačka politička elita – umjesto diplomatskog angažmana – sve dublje ulazi u fazu militarizacije, pokušavajući ojačati vlastiti položaj unutar nove europske sigurnosne arhitekture.
Ključna dimenzija Lavrovove poruke leži u povijesnom pamćenju: on ne govori samo o trenutnoj napetosti, već upozorava na obrasce koji su u prošlosti vodili kontinent u ozbiljne krize.
Upozorenje, iako izravno adresirano Njemačkoj, ima širu poruku: namijenjeno je svima koji misle da se krize mogu riješiti oružjem, umjesto pregovorima.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest – ima li današnja Europa političke volje da promijeni smjer, ili će, kao mnogo puta do sada, ponovno zakoračiti putem iz kojeg se teško vraća? Možda je Lavrovova poruka posljednji trenutak kada bi mogla biti ozbiljno shvaćena.
Izravne prijetnje i hipersonični odgovor – Taurus pod povećalom Moskve
Povodom izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza da Ukrajina treba koristiti raketne sustave Taurus za udare na ciljeve duboko unutar Rusije, stigle su oštre reakcije iz Moskve – iz političkih, vojnih i medijskih krugova.
Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, glavna urednica RT-a Margarita Simonjan, kao i brojni zastupnici i vojni analitičari, poručili su da bi takav potez Berlina mogao izazvati izravan ruski odgovor – uključujući uporabu hipersoničnog sustava „Orešnik“. Prema njihovim riječima, mete bi mogle biti upravo tvornice u Njemačkoj gdje se proizvode rakete Taurus.
Poruka je jasno upućena njemačkom političkom vrhu, ali i cijeloj Europskoj uniji. Otvorena su brojna pravna i politička pitanja, uključujući tumačenje članka 5. Povelje NATO-a.
Prema nekim analizama, ako bi Rusija odgovorila udarom na vojne ciljeve u Njemačkoj, to ne bi automatski aktiviralo kolektivnu obranu NATO-a. Naime, ako bi se dokazalo da Ukrajina koristi rakete Taurus uz pomoć njemačkih posada – makar iz pozadine – tada bi Njemačka, kako tvrde neki stručnjaci, bila ta koja je prva de facto ušla u sukob.
Time bi se dodatno narušila pozicija Berlina, koji se i bez toga nalazi pod unutarnjim i vanjskim pritiscima. Isporuka oružja nije isto što i njegovo korištenje – a ako se dokaže izravna tehnička uključenost, politička iluzija neutralnosti raspada se pred očima cijele Europe.
Ova situacija pokazuje koliko je tanka granica između „pomoći saveznicima“ i izravnog sudjelovanja u ratu – pogotovo kada se koristi oružje dugog dometa koje može pogoditi duboko u teritorij nuklearne sile. A tada se pravila više ne pišu u diplomatskim dvoranama – već u zapovjednim centrima za lansiranje raketa.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
