Samoprozvana motivacijska govornica Razija Čolaković, ponovo je u centru pažnje nakon što je njen komentar „Niti minić znači Džehennem, niti marama znači Džennet“ izazvao snažne reakcije.
Razijina poruka nije prošla nezapaženo, ali je pokrenula pitanja o granici između ličnog mišljenja i javnog izražavanja o temama koje se tiču vjere.
Raza tvrdi da je suština vjere u onome što nosimo „u sebi, a ne na sebi,“
Čolaković je otvorila prostor za raspravu, ali i kritiku. Njeni kritičari ističu da ovakve izjave mogu izazvati konfuziju, jer pojednostavljuju kompleksne vjerske principe i skreću pažnju s duhovne discipline na subjektivnu interpretaciju.
Reakcije s društvenih mreža
Mnogi su na društvenim mrežama izrazili nezadovoljstvo njenim pristupom.
Među kritikama se izdvajaju komentari poput
Edin Edo Zulfic: „Eeee, čak i golub ima više mozga nego ti moja Razija. Bolje ti je šuti.“
Islam Ferati: „Oooooo Razooooo bona Razooo tebe treba svaki dan dobro izdegenčit i to kandžijom 20 puta udarit, a jednom da se broji! S kojim pravom ti tumačiš Islam?“
Dok su pojedini komentari, poput ovih, ekstremni, oni reflektuju frustraciju dijela javnosti koja smatra da Čolaković prelazi granice kompetencije u svojim izjavama o vjeri.
S druge strane, bilo je i komentara koji brane Razijino pravo na mišljenje.
Traženje balansa ili javne pažnje?
Čolaković se često predstavlja kao glas razuma i tolerancije, ali njene izjave o temama poput vjerske interpretacije izazivaju sumnju u njene motive. Njeni kritičari sugerišu da je ovakva izjava više marketinški trik nego iskren pokušaj da se otvori dijalog. Umjesto dubljeg razumijevanja, njeni komentari često stvaraju dodatne podjele i izazivaju kontroverze koje generišu pažnju.
Razijina poruka da „duhovnost nije uniforma“ mogla bi biti dobrodošao poziv na dublje razumijevanje vjere, ali mnogi smatraju da ovakvi komentari banalizuju osnovne principe religije. Isticanje unutrašnjih vrijednosti svakako je važno, ali ignorisanje vanjskih elemenata vjere, koji su jasno definisani u religijskim propisima, može biti problematično.
Iako su izjave Razije Čolaković često namijenjene poticanju tolerancije i razumijevanja, njen pristup izaziva podijeljene reakcije.
Dok je dio publike podržava zbog otvorenosti, drugi je optužuju za traženje publiciteta i neodgovorno tumačenje vjere.
Ovakvi potezi, iako privlače pažnju, nose rizik dodatnih podjela u već polariziranom društvu. Možda bi Razija trebala preispitati svoj pristup i težiti većem balansu između promovisanja razumijevanja i poštovanja vjerskih normi, kako bi njene poruke imale dublji i trajniji utjecaj.
„Što se tiče seksualnog obrazovanja djece, moja u meni imaju najbolju profesoricu“
„Što se tiče seksualnog obrazovanja djece, moja imaju najbolju profesoricu. Sve što znam i ne znam na tu temu, dijelim i razgovaram sa svoje dvije kćerke“, napisala je Čolaković.
Dodala je da na taj način njena djeca ne mogu ostati neinformisana o seksualnom uznemiravanju i prenosivim bolestima.
U nastavku objave uputila je i oštru kritiku bošnjačkom društvu, nazvavši ga „pomahnitalom nacijom željnom trpanja u Džehennemsku provaliju“.
Posebno je prozvala roditelje, komšije i prijatelje koji, kako tvrdi, iz „primitivnih razloga“ izbjegavaju otvorene razgovore o seksualnom uznemiravanju i bolestima, ostavljajući tako hiljade djece nezaštićenima i neinformisanima. „Kako znate da se to nije ili ne može desiti i vašem djetetu?!“, poručila je.
Iako je nesporno da je seksualno obrazovanje osjetljivo, ali i prijeko potrebno pitanje, mnogi analitičari smatraju da način na koji Čolaković pristupa temi više liči na samopromociju nego na iskrenu brigu. Kritičari naglašavaju da njene radikalne formulacije i dramatizacija prije izazivaju otpor nego što otvaraju prostor za ozbiljan dijalog.
Seksualna edukacija u bošnjačkom društvu i dalje je tabu tema, opterećena konzervativnim stavovima i strahom od javnog govora o pitanjima intime i zdravlja. Stručnjaci upozoravaju da javne ličnosti koje žele pokrenuti raspravu moraju voditi računa o tonu komunikacije, birajući smiren i stručan pristup koji bi doprinio razumijevanju, a ne produbljivanju podjela.
Umjesto da svojim istupom doprinese razbijanju predrasuda i prihvatanju edukacije kao zaštite mladih, Raza Čolaković, tvrde njeni kritičari, svojim porukama sve češće podsjeća na pokušaj izazivanja reakcije i privlačenja pažnje. Njene objave redovno izazivaju lavinu komentara i dijeljenja na društvenim mrežama, ali ostaje otvoreno pitanje – da li time doista pomaže rješavanju problema ili ga dodatno gura u zonu sukoba i nerazumijevanja?
