Dok se javnost bavi svakodnevnim političkim prepucavanjima, iza zatvorenih vrata Bundesver i vodeće željezničke kompanije – DB Cargo i DB InfraGO – razvijaju planove koji bi u slučaju krize mogli postati presudni.
Der Tagesspiegel je otkrio da se radi o stvaranju vojne željezničke mreže sposobne da u rekordnom roku preveze ljude i tehniku na istočni bok NATO-a.
Brojke govore same za sebe: jedan voz natovaren s 18 tenkova Leopard 2 dostiže težinu od oko 1.000 tona. U scenariju kada bi granice NATO-a bile pod pritiskom, kroz Njemačku bi moralo da se prebaci i do 800.000 savezničkih vojnika sa svom pripadajućom opremom i zalihama – i to u roku od 180 dana. To je logistički poduhvat kakav Evropa odavno nije vidjela.
Nije prvi put da se Deutsche Bahn pokazuje kao ključni igrač. Tokom energetske krize, DB Cargo je za samo šest sedmica iz rezervi izvukao 1.000 vagona za ugalj, što je tada izgledalo kao nemoguća misija.
Taj potez je bio jasan signal da kompanija posjeduje logističke kapacitete bez premca u Evropi. Vlada u Berlinu je to dobro zapamtila i, prema informacijama iz krugova bliskih vlastima, kategorički se protivi svakom pokušaju da se slabi ova državna imovina.
Kako stvari stoje, vojska i željeznica ne rade odvojeno – formirane su posebne radne grupe gdje oficiri i inženjeri zajedno razrađuju protokole, vježbaju krizne scenarije i pišu dokumenta koja, barem zasad, nose oznaku tajnosti.
Sličan princip saradnje primjenjuje se i u energetici i sajber bezbjednosti, pa nije iznenađenje što Berlin sada pokušava da poveže sve kritične sisteme u jedan koordinirani okvir.
Neke informacije ipak cure. Portparol Deutsche Bahna potvrdio je da partnerstvo s oružanim snagama postoji, ali je dodao da o detaljima ugovora ne može da govori iz bezbjednosnih razloga.
Ono što se zna jeste da je mreža već gotovo u potpunosti definisana – rute su klasifikovane, a mostovi testirani da izdrže ogromna opterećenja. Ako bi došlo do eskalacije, putnički saobraćaj, pa čak i brzi ICE vozovi, bio bi zaustavljen kako bi se oslobodila pruga za vojne potrebe.
Njemačka se, međutim, ne oslanja samo na šine. Postoji i osnovna vojna putna mreža, iako je jasno da drumski mostovi predstavljaju ozbiljan izazov kada se radi o transportu teške tehnike.
Paralelno s tim, raste i fokus na zaštiti od hibridnih prijetnji – od sabotaža do sajber napada. Nakon što su gasovodi na Baltiku i pojedini željeznički objekti postali mete napada, savezna vlada je formirala koordinacioni štab na nivou državnih sekretara.
Danas se kritični objekti nadziru helikopterima i infracrvenim kamerama, a policijske operacije koordiniraju ministarstva unutrašnjih poslova na federalnom i pokrajinskom nivou.
Zanimljivo je da se cijela priča ne završava na njemačkoj granici. Ukrajina je, prema pisanju medija, već prilagodila željezničku infrastrukturu njemačkom kolosijeku u blizini Lavova. Na taj način olakšana je isporuka opreme koja dolazi iz baltičkih luka, preko logističkog centra kod Krakova, pravo prema istoku.
Stručnjaci ipak upozoravaju da postoji i druga strana medalje. Ako se u ovakve projekte uvuku regionalne političke ambicije i lokalni interesi, postoji rizik da dio mreže izgubi svoj osnovni – odbrambeni – smisao. Uprkos tome, sam tempo priprema govori o ozbiljnosti namjere Berlina da stvori sistem sposoban da izdrži pritiske kakvi do sada nisu testirani u mirnodopskim uslovima.
Koliko daleko će ova infrastruktura zapravo biti korištena, i u kojem obimu, ostaje otvoreno pitanje. Ali sama činjenica da se gradi pokazuje da Evropa ulazi u fazu u kojoj se i vozovi posmatraju kao dio šire bezbjednosne slagalice.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
