Kako trošenje 30.000 KM na ceremonijalni luksuz odjekuje među građanima s minimalnim penzijama i pokazuje jaz između politike i stvarnog života
Sutra će u zgradi institucija Bosne i Hercegovine biti održan tradicionalni božićni prijem za zvanice, a domaćin događaja bit će predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto. Ovaj ceremonijal, koji okuplja političku elitu i zvanice iz diplomatskog i javnog života, još jednom ističe simboličku dimenziju politike u zemlji, gdje formalni događaji često postaju prilika za demonstraciju moći i statusa.
Vijeće ministara BiH je još u novembru odobrilo sredstva iz tekuće budžetske rezerve institucija BiH za ovu i druge potrebe, a iznos odobren za organizaciju prijema iznosi 30.000 KM, što je identično kao i prethodne godine. Troškovi za hranu, piće i ugostiteljske usluge u posljednjih nekoliko godina bilježe kontinuirani rast – u 2023. godini povećani su s 25.000 na 30.000 KM, dok ove godine ostaju na istom nivou.
Analitičari i politički komentatori ističu da ovakvi iznosi, iako na prvi pogled simbolični u okviru državnog budžeta, imaju snažan medijski i društveni odjek kada se uporede s ekonomskom situacijom građana.
Primjerice, 30.000 KM za božićni prijem odgovara otprilike 50 minimalnih penzija u Federaciji BiH, gdje trenutno najniža penzija iznosi 599,28 KM.
Ovaj paradoks između protokolarnih troškova i životnog standarda običnih građana često postaje simbolički reper u analizi političke odgovornosti. Dok politički lideri i zvanice uživaju u svečanostima i ceremonijalima, sve je više glasova u javnosti koji traže veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i ukazuju na potrebu prioritizacije ekonomskih i socijalnih pitanja koja direktno pogađaju širu populaciju.
Božićni prijem sutra u Sarajevu, iako službeno označen kao kulturno i društveno okupljanje, tako u očima kritičara postaje ogledalo političkog i socijalnog jaza – prostor u kojem se javno pokazuje moć, dok se privatno sve češće preispituju prioriteti institucija u zemlji. Odluka da se budžet prijema zadrži na istom nivou unatoč rastu cijena života i ekonomskim izazovima građana, zasigurno će izazvati daljnje debate u medijima i među političkim analitičarima, a pitanje opravdanosti ovakvih izdataka sve više postaje politički teret za vladajuće strukture. (Etto.ba)
