Nedavni napad Izraela i SAD-a na Iran je za kratak period iznjedrio globalnu krizu koja se ogleda u rastu cijene nafte. Razlog za to je blokirani Hormuški moreuz kroz koji godišnje prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Posljedice nove krize na Bliskom istoku već se osjećaju u Bosni i Hercegovini, koja je sve to dočekala još jednom nespremna.
Piše: Rijad Cerić
Domino-efekt krize slične ovoj vidjeli smo 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je pratilo poskupljenje skoro svih namirnica. Sličan tok stvari događa se i posljednjih nekoliko dana. U ponedjeljak je došlo do porasta cijene nafte, a trenutno je previše faktora u igri da bi se trajanje ovakvog stanja moglo predvidjeti.
Krizne situacije po svojoj prirodi događaju se brzo i same po sebi zahtijevaju udio prethodne pripreme i mudrog manevrisanja u datom momentu. Bez ta dva faktora kriza dobija veće dimenzije, zahvata šire oblasti na koje u samim počecima možda nije imala veliki utjecaj.
U krizi kao što je ova, rezerve nafte dolaze do izražaja jer osiguravaju stabilnost kada tržište to nije u stanju. Po pravilu, svaka bi država trebala imati zalihe nafte kojima može raspolagati u naredna tri mjeseca, dok se tokom tog perioda traži funkcionalna alternativa naftnim rezervama.
Prije jedanaest godina na snagu je stupio zakon o naftnim derivatima FBiH kojim je propisano da je Operator terminali Federacije jedini ovlašten za uspostavu rezervi naftnih derivata te da predstavlja jedinu naftnu kompaniju u vlasništvu FBiH koja zastupa „državni interes“ na naftnom tržištu.
Od kraja rata do danas u Bosni i Hercegovini je izgrađen jedan terminal. Kapacitet terminala Blažuj, koji je pušten u rad prošle godine, iznosi 42 miliona litara, iako u ovom momentu nema puni kapacitet.
Danas, kako je navedeno na njihovoj zvaničnoj web stranici, OTF raspolaže sa četiri kopnena terminala za skladištenje naftnih derivata koji su strateški raspoređeni po teritoriji FBiH, a postojeći skladišni kapaciteti po terminalima su sljedeći:
– Blažuj: 42.300 m³
– Živinice: 17.900 m³
– Mostar: 36.577 m³
– Bihać: 18.300 m³
Pored kapaciteta za tečna goriva, OTF u svom vlasništvu ima i tri plinske kugle za skladištenje ukapljenog naftnog plina (LPG), pojedinačnog kapaciteta po 1.000 m³, smještene na lokacijama Mostar, Blažuj i Živinice.
Na pitanje o trenutnoj popunjenosti navedenih kapaciteta, iz OTF-a su odgovorili:
„Terminali Federacije upravljaju sistemom strateških rezervi nafte i naftnih derivata koji predstavlja dio infrastrukture od značaja za energetsku sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga se, u skladu s praksom većine razvijenih država, javno ne objavljuju tačne količine nafte i naftnih derivata po pojedinačnim terminalima niti detaljan nivo popunjenosti skladišta. Ono što možemo potvrditi jeste da Federacija BiH raspolaže strateškim rezervama koje se kontinuirano dopunjavaju i održavaju u skladu s odlukama Vlade Federacije BiH i važećim propisima. Ove rezerve služe kao sigurnosni mehanizam u slučaju poremećaja u snabdijevanju, elementarnih nepogoda ili izuzetnih tržišnih poremećaja. Detaljni podaci o količinama i rasporedu rezervi dostavljaju se nadležnim institucijama u okviru zakonom propisanog sistema nadzora, dok se javnosti saopštavaju informacije koje ne mogu ugroziti sigurnost infrastrukture i stabilnost sistema energetskog snabdijevanja.“
Jedan od uvjeta pridruživanja Evropskoj uniji jeste uspostavljanje tromjesečnih zaliha u kojima bismo trebali imati oko 200 miliona litara nafte, što je za Bosnu i Hercegovinu trenutno nedostižan cilj.
„Devet miliona maraka godišnje se izdvaja kroz plaćanje takse od jednog feninga po litri goriva od 2014. do danas. Direktiva Evropske unije je da svaka zemlja mora osigurati zalihe za 90 dana potrošnje u jednoj godini, a mi bismo trebali imati 250 miliona litara. Mi posjedujemo određene zalihe, ali su one rezervisane za izvanredne situacije kao što su požari, poplave i slično“, objašnjava predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH, Milenko Bošković.
Evropska energetska zajednica je još 2012. godine dala rok Bosni i Hercegovini za uspostavljanje rezervi od 200 miliona litara. Iako je postojala inicijativa za tehničku pomoć u ovom projektu, do njegove realizacije nije došlo.
Plaćajući taksu od jednog feninga, građani su obezbijedili dovoljno novca za uspostavljanje funkcionalnih naftnih rezervi. Međutim, u posljednjih 30 godina nije urađeno gotovo ništa po pitanju realizacije tog plana i sigurnosti u energetskom sektoru u doba kriza. Zbog toga smo osuđeni da kroz svaku novu krizu prolazimo bez plana ili, u najboljem slučaju, sa ad hoc rješenjima koja sama po sebi ne mogu odgovoriti ozbiljnosti situacije.
Uspostava mehanizma u zakonu o akcizama?
U Parlamentu Bosne i Hercegovine predložena je uspostava mehanizma u zakonu o akcizama. Prema riječima predlagača, zakon bi omogućio kreiranje stabilnosti u ovom segmentu.
„Ovdje govorimo o davanju jakog instrumenta Vijeću ministara u utjecaju na nivo iznosa akciza koji se naplaćuje tokom određenog vremenskog perioda. Akcize se u BiH naplaćuju na naftne derivate — na dizel 0,30 KM po litri, na benzin 95 je 0,35 KM po litri, a benzin 98 je 0,40 KM po litri. Ako ovaj mehanizam bude usvojen, to će značiti da Vijeće ministara može odmah donijeti odluku kojom će smanjiti cijenu akcize za 0,10 KM u trajanju od mjesec dana“, objašnjava Hadžić.
On ističe da bi mehanizam bio vremenski ograničen na maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine, jer je nemoguće predvidjeti trajanje poremećaja.
„S ovim mehanizmom mogli bismo podnijeti rast cijena nafte na svjetskom tržištu i do 100 dolara bez većih problema. Na taj način ne bi došlo do lančanog poskupljenja ostalih proizvoda jer ne bi postojao osnov za njihovo povećanje“, dodaje.
Na kraju, ostaje pitanje koliko bi trajalo donošenje ovakvog mehanizma i da li bi naišlo na političke opstrukcije. S druge strane, jasno je da naftne rezerve još uvijek nisu adekvatno riješene. Kao što nije poznato koliko će kriza na Bliskom istoku trajati, tako nije jasno ni koliko novih kriza Bosna i Hercegovina može izdržati oslanjajući se na improvizaciju umjesto na sistem i dugoročan plan.
Izvor: tacno.net
