Izraelski gradonačelnici već su dobili satelitske telefone, a prijenosni radiouređaji mogli bi biti informacijska linija spasa.
Izrael, jedna od tehnološki vodećih država na svijetu, na staromodne, ali prokušane načine se priprema za mogući masovni napad Irana, kao osvetu za sramotu koju su doživjeli kada su Izraelci u Teheranu likvidirali Ismaila Haniju, političkog vođu Hamasa. Izraelski gradonačelnici već su dobili satelitske telefone, a pomalo zabravljeni prijenosni radiouređaji mogli bi biti informacijska linija spasa budu li se stanovnici morali preseliti u skloništa.
Prema izvorima izraelskih medija, tamošnje obavještajne službe u nedjelju navečer imale su informacije da Izrael treba očekivati veliki iranski napad koji će biti pokrenut za nekoliko dana. Istovremeno su iz oružanih snaga (IDF) pokušali smiriti paniku i obavijestili javnost da je vojska spremna odgovoriti na bilo koju vrstu opasnosti.
Iako Iran ili Hezbolah očekivano nisu dali naznake koji će biti glavni ciljevi ako ipak napadnu, izraelski obrambeni sustav stavljen je na vitalnu infrastrukturu i komunikacije. “Mobilna telefonija je kritična u izvanrednoj situaciji”, rekla je Inbal Mashash, generalna direktorica Ministarstva komunikacija. Vlasti pokušavaju osigurati normalan rad mobilnih komunikacija čak ako bi došlo do nestanka struje puna 24 sata. Zato su ministrima u vladi, gradskim dužnosnicima i koordinatorima za hitne slučajeve osigurani satelitski telefoni, a SpaceX-ov Starlink uskoro će biti dostupan i omogućavati internetsku povezanost u općinama, rekla je Mashash.
U prethodnih deset mjeseci rata, nakon Hamasova napada 7. listopada prošle godine, Izraelci su obično morali provesti samo nekoliko minuta u zamračenim stanovima ili javnim skloništima dok protuzračna obrana ne bi oborila većinu raketa lansiranih iz Gaze ili Libanona. Međutim, u slučaju teškog i obimnog napada Irana ili njegovih proxyja poput Hezbolaha, protuzračna obrana možda će morati biti usmjerena prvenstveno na zaštitu strateških objekata, dok će civili možda morati ostati dulje vrijeme u skloništima čiji debeli zidovi mogu ograničiti normalne mobilne signale. Neke su općine učinile bežične veze dostupnima u skloništima, ali vlasti distribuiraju i radijske uređaje, koji su možda zastarjeli, ali su učinkoviti jer se programi mogu slušati i u skloništima.
Iako su Izraelci u travnju bili izloženi napadu projektilima i bespilotnim letjelicama iz Irana, a mjesecima, redovitim napadima Hamasa s juga i Hezbolaha sa sjevera, sada se vlasti pripremaju za još jače napada, zbog čega pripremaju zalihe goriva za elektrane ako se poremete redovne isporuke. “Kupili smo beskonačne količine”, rekla je Tamar Fekler, potpredsjednica za operacije, logistiku i sigurnost u Israel Electric Corporationu (IEC), najvećem dobavljaču električne energije u državi. Pritom je dodala i da je poslije 7. listopada i iznenadnog Hamasova napada na Izrael IEC također povisio razinu sigurnosti u svim elektranama.
U opasnosti od napada Hezbolaha su i obalne plinske platforme. U slučaju sveobuhvatnog rata na sjeveru Izrael će odlučiti o gašenju na platformi od slučaja do slučaja, iako je malo vjerojatno da će doći do potpunog zatvaranja, rekao je anonimni izraelski dužnosnik, kojega je citirao Bloomberg. No, čak i kratkotrajni prekid struje mogao bi otežati informiranje izraelske javnosti o situaciji za vrijeme napada, a to je potaknulo vlasti da postave pomoćne dizelske generatore ili litijske baterije na više od polovice stupova mobilne telefonije u sjevernom Izraelu, uključujući i lučki grad Haifu. U trgovačkoj prijestolnici Tel Avivu deseci jarbola priključeni su na generatore obližnjih poduzeća ili općinskih objekata.
Sada je glavno pitanje, hoće li Iran napasti. U Izraelu vjeruju da hoće pa je Times of Israel, na temelju razgovora s nekoliko visokih pripadnika vojno-obavještajnog kompleksa, objavio da je trenutna procjena Izraela da će Iran pokrenuti izravan napad u roku od nekoliko dana, vjerojatno prije nego što se u četvrtak održe obnovljeni pregovori o sporazumu o prekidu vatre i taocima. U izvješću se kaže da to pitanje izaziva podjele unutar Irana. Navodno je predsjednik Masud Pezeškian protiv žestokog uzvrata, dok Korpus čuvara islamske revolucije želi pokrenuti veći napad nego što je to bio slučaj 13. i 14. travnja, kada su stotine bespilotnih letjelica i raketa lansirane u prvom izravnom napadu Irana na Izrael. Tijekom tog napada presretnuti su gotovo svi projektili i bespilotne letjelice.
Jutarnji.hr
