Bosna i Hercegovina traži povrat najstarijeg državnog dokumenta iz 12. stoljeća..
Bosna i Hercegovina ponovo je otvorila pitanje jednog od najvažnijih svjedoka svoje prošlosti – Povelje Kulina bana. Riječ je o dokumentu nastalom 1189. godine, koji se smatra temeljem bosanske državnosti i jednim od najstarijih pisanih tragova organizirane vlasti na ovim prostorima.
Povelja je izdata u vrijeme bana Kulina kao sporazum s dubrovačkim trgovcima, kojim im je zagarantovana sloboda kretanja i trgovine kroz Bosnu. Upravo zbog toga, ovaj dokument se često navodi kao dokaz da je Bosna još u 12. stoljeću imala uređenu vlast, jasno definirane granice i međunarodne odnose. Nije to samo komad starog papira – to je pisani dokaz postojanja države.
Međutim, najvrjedniji i najstariji sačuvani primjerak Povelje danas se ne nalazi u Bosni i Hercegovini, već u muzeju u Sankt Petersburgu. Tokom historije, dokument je završio van zemlje, a Bosna je ostala bez jednog od svojih ključnih simbola identiteta.
Zbog toga je u institucijama BiH pokrenuta inicijativa da se zvaničnim diplomatskim putem zatraži povrat Povelje Kulina bana. Ideja je jasna – ovaj dokument treba biti dostupan građanima Bosne i Hercegovine, čuvan u domaćim institucijama i predstavljen kao dio zajedničke historije svih njenih naroda.
Ova inicijativa izazvala je snažne reakcije u javnosti. Mnogi građani smatraju da povelja mora biti vraćena kući, jer ona nije samo kulturno dobro, već simbol opstanka, kontinuiteta i historijske istine o Bosni.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da su ovakvi procesi složeni, dugotrajni i da zahtijevaju ozbiljne pregovore, ali i spremnost države da osigura adekvatne uslove za čuvanje ovako vrijednog dokumenta.
Pitanje Povelje Kulina bana tako je ponovo otvorilo širu raspravu – koliko kao društvo poštujemo vlastitu prošlost i šta smo spremni učiniti da sačuvamo ono što nas povezuje kroz stoljeća.
Za mnoge u Bosni i Hercegovini, odgovor je jednostavan: ono što je pisalo početak naše državnosti – treba biti tamo gdje je i nastalo
