Rusija i Kina po prvi su put izvele let strateških bombardera u zajedničkoj patroli u blizini Aljaske, što upozorava na sve širi okvir sposobnosti vojnog partnerstva, koje izaziva sve veću zabrinutost u SAD i među njihovim saveznicima.
Američki i kanadski borbeni avioni detektirali su, pratili i presreli dva ruska aviona TU-95 i dva kineska H-6 kasno u srijedu, prema Sjevernoameričkom zapovjedništvu zračne svemirske odbrane (NORAD), pod kojim SAD i Kanada zajednički upravljaju satelitima, radarima i borbenim avionima.
A recently released view from a Russian Air Force Tu-95 bomber, flying in Alaska’s (ADIZ), shows an intercept by U.S. and Canadian forces. The formation next to the Russian aircraft included:
– 2x USAF F-16 Falcons
– 1x USAF F-35
– 2x RCAF CF-18 Hornets pic.twitter.com/YmGipQXW0c— RAGE X (@ragerecon) July 25, 2024
NORAD je izvijestio da četiri bombardera nisu ušla ni u američki ni u kanadski zračni prostor, već su djelovala u identifikacijskoj zoni protuzračne odbrane (Air Defense Identification Zone – ADIZ) Aljaske i nisu predstavljala prijetnju, prenosi Financial Times. ADIZ je jednostrano proglašena tampon zona u međunarodnom zračnom prostoru u kojoj zemlje nadziru letove zbog prevencije mogućih potencijalnih prijetnji sigurnosti.
‘Nema veze s aktualnom međunarodnom situacijom‘
“Nije neobično da ruski bombarderi koji lete kroz ADIZ (iznad Aljaske) budu presretnuti, ali vjerujem da je to prvi slučaj zajedničkog ruskog i kineskog leta u toj zoni”, rekao je Alexander Korolev, stručnjak za rusko-kinesku vojnu saradnju sa Univerziteta New South Wales u Sydneyu.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da se zajednička patrola odvijala u “novom području zajedničke operacije” iznad Arktika i sjevernog Tihog okeana u trajanju od pet sati. Rečeno je i da su ruski lovci Su-30 i Su-35 bili podrška bombarderima tokom leta.
Ruski i kineski avioni “postupali su striktno u skladu s međunarodnim pravnim statutima” i “nisu povrijedili zračni prostor stranih zemalja”, saopćilo je rusko ministarstvo. Kina je potvrdila da je provela zajedničku stratešku zračnu patrolu s Rusijom iznad Beringovog mora, u skladu sa svojim godišnjim planom zajedničkih vojnog angažmana.
Ministarstvo odbrane saopćilo je kako je ovaj manevar pomogao produbljenje međusobnog bilateralnog strateškog povjerenja i koordinacije te da nije bio usmjeren ni na koju treću zemlju. Patrola nije imala “nikakve veze s trenutačnom međunarodnom situacijom”, rekao je glasnogovornik u četvrtak.
Ipak, senatorica s Aljaske Lisa Murkowski nazvala je događaj “neviđenom provokacijom naših protivnika”, dodajući da je to “prvi put da su presretnuti kako rade zajedno”, prenosi BBC.
Kinesko-ruski manevri predstavljaju daljnje širenje značajne vojne saradnje dvije zemlje. Visoki američki odbrambeni dužnosnici izvijestili su američke zastupnike ranije ove godine da američka vojska preispituje strukturu svojih snaga i planira uzeti u obzir kinesko-rusku vojnu saradnju u razmatranju potencijalnog budućeg sukoba.
Alexey Muraviev, profesor nacionalne sigurnosti i strateških studija na Univerziteta Curtin u Perthu, kaže je da je manevar na Aljasci “nastavak njihovih napora da izvrše pritisak na SAD u arktičkoj regiji”.
Intenzivirana saradnja
Iako Peking i Moskva nemaju ugovor o međusobnoj odbrani, zajedno provode vježbe već gotovo 20 godina. Ta se aktivnost intenzivirala u proteklih šest godina, a snage dvije zemlje provode i godišnje zajedničke pomorske vježbe od 2018. te su započele sa zajedničkim patrolama bombardera 2019. godine. Nastavile su održavati zajedničke vojne manevre i nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, koju Kina nije osudila.
Prošlog augusta, flota od 11 ruskih i kineskih ratnih brodova uplovila je u vode blizu Aljaske tokom zajedničke pomorske vježbe, no patrole bombardera dvije vojske ranije su se širile samo na zračni prostor oko Japana i iznad zapadnog Tihog okeana, istočno od Tajvana i Filipina.
Najnovija patrola posebno je značajna jer se radi o prvom presretanju kineskih vojnih aviona u blizini Aljaske, ističe Korolev. Odbrambeni stručnjaci kažu da zajedničke vježbe i patrole nude više praktičnih koristi za kinesku vojsku, koja nije ratovala od 1979. i može učiti iz bogatog nedavnog borbenog iskustva ruske vojske.
Za Moskvu, uska vojna saradnja s Pekingom osnažuje njezin narativ o Rusiji kao globalnoj vojnoj sili, prenosi Jutarnji.hr.
