Premijer Hrvatske ponovo potencirao „moralnu dužnost“ prema bh. Hrvatima
Na marginama proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Dejtonu, hrvatski premijer Andrej Plenković još jednom je iskoristio priliku da progovori o Bosni i Hercegovini – i to ne samo u kontekstu euroatlantskih integracija, već i kroz politički okvir koji zadire u unutrašnje odnose susjedne države.
Govoreći na prijemu simboličnog naziva “Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu”, Plenković je poručio: “Zapadni Balkan nije periferno pitanje. On je ključan za dugoročni mir Evrope i snagu našeg transatlantskog saveza.”
Podsjetio je kako je Hrvatska, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, igrala „krucijalnu“ ulogu u zaustavljanju rata u BiH, uključujući i vojne operacije koje su, kako je rekao, trasirale put ka miru. “A stajala je uz BiH u njenim najmračnijim trenucima, pružajući sklonište izbjeglicama, održavajući humanitarne koridore otvorenima i konačno, izvođenjem odlučujućih vojnih operacija koje su pripremile put prema miru.”
U nastavku obraćanja, hrvatski premijer nije propustio da posebno izdvoji položaj bh. Hrvata, što je u političkim krugovima već protumačeno kao svojevrsno podsjećanje na stalni hrvatski pritisak za izmjene izbornog zakona u BiH. “Prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina koju su branili, izgradili i doprinijeli njezinoj budućnosti.”
Ova rečenica izazvala je tiho negodovanje kod dijela prisutnih, koji su je okarakterisali kao “neprimjereno miješanje u unutrašnje stvari druge države”, s obzirom da se u BiH prava konstitutivnih naroda već definišu ustavom.
Plenković je dodatno poručio da je odgovornost Hrvatske jasna: “Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije.” Upravo ova formulacija “moralne dužnosti” ponovo je otvorila pitanje gdje je granica između podrške i političkog upliva.
Na kraju govora, Plenković je zaključio da će Hrvatska i dalje biti partner Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, te najavio nastavak podrške i ostalim zemljama jugoistočne Evrope: “I kao i 1990-ih, ponudit ćemo tu istu podršku drugim zemljama u jugoistočnoj Europi na njihovom putu prema stabilnosti, prosperitetu i integraciji u transatlantsku zajednicu.”
Dok se iz Zagreba poruke predstavljaju kao bratska ruka pomoći, u političkom Sarajevu, ali i šire, ne prestaju sumnje u dublje ambicije koje se, između redova, sve češće isčitavaju
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
