Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim problemom organiziranog kriminala, koji se sve više integrira u državne strukture, postajući ključni dioničar vlasti. Pranje novca je središnji dio ove opasne pojave, omogućavajući kriminalcima da prikriju nezakonito stečenu imovinu i reintegriraju je u legalne tokove.
Prema Mirsadu Bajraktareviću, bivšem zamjeniku načelnika krim-istražnog odjela SIPA i rukovodiocu u Finansijskoj policiji FBiH, pranje novca u BiH postalo je sofisticirana operacija koja uključuje širok spektar djelatnosti, od građevinarstva, preko energetike, do kripto valuta.
Najveći dio prljavog novca dolazi iz trgovine narkoticima, a prati ga korupcija, trgovina ljudima, te evazija poreza. Ovi ilegalni prihodi se potom “pere” kroz složene finansijske transakcije koje uključuju kupovinu nekretnina, ulaganje u projekte zelene energije, te manipulacije sa kripto valutama. Proces pranja novca prolazi kroz tri faze: unošenje nezakonito stečene imovine u finansijski sistem, njeno uslojavanje putem složenih transakcija koje prikrivaju izvor, i konačno reintegracija u legalnu ekonomiju.
Bosna i Hercegovina, zbog slabosti svojih institucija, ubrzano gubi bitku protiv ove pojave. Bajraktarević naglašava da su tužilaštva često nesposobna ili nevoljna da provode finansijske istrage, koje su ključne za otkrivanje ovih kriminalnih aktivnosti. Ovo je posebno evidentno u slučaju politički izloženih osoba, koje koriste svoje pozicije da legalizuju nezakonito stečenu imovinu.
Sektor građevinarstva, posebno kroz izgradnju luksuznih nekretnina na atraktivnim lokacijama u Sarajevu i okolnim planinama, postao je primarni kanal za pranje novca. Organizirani kriminal koristi korumpirane službenike na svim nivoima vlasti kako bi olakšao ove operacije. Notari, koji bi trebali igrati ključnu ulogu u sprečavanju ovih ilegalnih aktivnosti, često su uključeni u ove transakcije, što dodatno otežava borbu protiv pranja novca.
Situacija je dodatno pogoršana činjenicom da mnogi političari i javni funkcioneri sami učestvuju u ovim operacijama, koristeći svoje pozicije za prikrivanje kriminalnih aktivnosti. Iako postoje zakoni koji bi trebali spriječiti ovakvo ponašanje, njihova provedba je slaba i neefikasna, što omogućava organiziranom kriminalu da nesmetano operira.
U konačnici, pranje novca u Bosni i Hercegovini nije samo ekonomski problem, već prijetnja demokratskim vrijednostima i stabilnosti cijelog društva. Da bi se ovaj problem efikasno riješio, potrebne su temeljite reforme, bolja koordinacija među institucijama, te veća politička volja za borbu protiv organiziranog kriminala. Bez ovih promjena, Bosna i Hercegovina će ostati plodno tlo za pranje novca i rast korumpiranog sistema.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.