Odluka Vlade FBiH da minimalna plaća, umjesto dosadašnjih 619, u 2025. godini iznosi 1.000 KM obradovala je radnike, ali je iznenadila ekonomske stručnjake, koji upozoravaju na rizike koje ona nosi.
Rast plaća za više od 60 posto jedan dio ekonomije neće moći podnijeti, a s obzirom da su za iznos minimalne, odnosno prosječne plate u FBiH vezana i socijalna i druga davanja iz budžeta, budžeti bi također mogli biti ugroženi.
– Mislim da se u ovo ušlo bez ikakvih analiza, pa je zato možda vlada odluke o minimalnoj plati tretirala kao povjerljive. Pitanje je kakve će ovo efekte prouzrokovati, jer zaboravljamo da je dizanje minimalne plate na 1.000 maraka bio treći korak u trokoraku, koji je podrazumijevao izmjenu zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak, odnosno fiskalne reforme. Uraditi treći korak, bez prethodna dva, vjerovatno znači pad. Pad broja zaposlenih, svih onih koji neće biti u prilici da rade za ovu platu, a po procjenama je u pitanju 20.000 do 30.000 radnika. Dalje, očekuje se praksa koverti u smislu da neki poslodavci krenu da insistiraju od radnika da vraćaju dio plate i očekuje se i treći efekat, a to je rast troškova javnog i socijalnog sektora u FBiH, a pitanje je kako će to federalni i kantonalni budžeti pokriti – kaže ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić.
Pojašnjava da povećanje minimalnih, pokreće i skaliranje, odnosno rast i ostalih plaća, prvenstveno u javnom sektoru koji će brže reagirati od privatnog u tom smislu.
