POLITIČKE IGRE I STRATEGIJE U POSTRATNOJ GAZI
Nacrt rezolucije, čini se, podržava Netanyahuovu tvrdnju da bi Izvršni odbor Gaze, sastavljen od regionalnih aktera, imao manji utjecaj od zasebnog panela ličnosti povezanih s Bijelom kućom; bivši izaslanik UN-a Mladenov bi imao šira ovlaštenja…
Nacrt rezolucije kojom se definišu ovlaštenja različitih tijela zaduženih za upravljanje poslijeratnom Gazom, na inicijativu Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, ograničava važnost panela koji je izazvao zabrinutost u Izraelu.
Dokument, koji mora potpisati Trump, mogao bi pomoći u ublažavanju izraelske zabrinutosti oko uključivanja visokih predstavnika iz Katara i Turske u Izvršni odbor Gaze, tijelo za koje se ranije smatralo da ima vodeću ulogu u upravljanju demilitarizacijom i rekonstrukcijom Gaze.
Umjesto toga, nacrt rezolucije Mirovnog odbora, koji je verificiran, panelu dodjeljuje „savjetodavnu ulogu“ drugi odbor pod nazivom Generalni izvršni odbor, također pod okriljem Mirovnog odbora, gotovo istog imena, a uglavnom sastavljen od ličnosti bliskih veza s Bijelom kućom.
Dokument proširuje utjecaj Trumpove administracije na taj panel, a istovremeno daje široka ovlaštenja bivšem izaslaniku UN-a Nikolaju Mladenovu kao visokom predstavniku za Gazu.
Ova rezolucija je prva koja je predložena kao dio Odbora za mir, međunarodnog tijela koje je osnovao i kojim upravlja Trump, a koje uključuje 27 zemalja, uključujući Izrael, a kojem su Ujedinjeni narodi povjerili zadatak upravljanja tranzicijom Gaze od vlasti Hamasa nakon dvije godine rata.
Nacrt je prošle sedmice na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj, distribuiran zemljama koje su pristale da se pridruže Odboru za mir, iako nije jasno da li je njihova podrška neophodna da bi dokument postao obavezujući.
Povelja Vijeća za mir, koju su visoki predstavnici iz gotovo dvadeset zemalja potpisali na ceremoniji u Davosu prošle sedmice, izgleda ne zahtijeva glasanje o rezolucijama, već jednostavno daje Trumpu pravo kao predsjedniku da ih sam odobri i zahtijeva njegov potpis da bi stupile na snagu.
Američki zvaničnik i arapski diplomata rekli su da Trump još nije potpisao nacrt, što ukazuje na to da se neke od njegovih tačaka još uvijek razmatraju.
Zvaničnici u Jerusalemu ljutito su reagovali nakon što je Bijela kuća 16. januara otkrila sastav Izvršnog odbora Gaze, zbog uključivanja ličnosti iz Turske i Katara, koje imaju veze s Hamasom. Trumpova administracija vjeruje da su i Doha i Ankara ključne za napredak njenog plana od 20 tačaka za okončanje rata u Gazi.
Arapski diplomati upoznati sa situacijom rekli su da će Izvršni odbor Gaze igrati važniju ulogu u donošenju odluka u vezi s Gazom nego Generalni izvršni odbor. To je podstaklo zabrinutost u Jerusalemu da će saveznici Hamasa imati glavnu ulogu u određivanju budućnosti enklave.
Nakon objave Bijele kuće, Netanyahu, koji je u prošlosti nastojao iskoristiti veze Turske i Katara s Hamasom, oštro je kritikovan širom izraelskog političkog spektra zbog svoje nemogućnosti da spriječi dvije zemlje da steknu uporište u Gazi putem novog panela.
Kao odgovor, premijer je odgovorio na kritike okarakterizirajući Izvršni odbor Gaze kao puki “savjetodavni odbor”.
Nacrt rezolucije Mirovnog odbora izgleda podržava Netanyahuovu formulaciju, navodeći da će Izvršni odbor Gaze “služiti u savjetodavnom svojstvu” Generalnom izvršnom odboru.
Prema nacrtu, Izvršni odbor Gaze ima za cilj podržati Mladenova i Nacionalni komitet za upravljanje Gazom, ili NCAG, panel od 12 palestinskih tehnokrata na čelu s bivšim zamjenikom ministra Palestinske uprave Alijem Shaathom, zaduženim za pružanje svakodnevnih usluga stanovnicima Gaze.
Bijela kuća odbija zahtjeve za pojašnjenje o davanju ovlaštenja prema dokumentu.
Izvršna vlast
Nacrt rezolucije utvrđuje strukturu Mirovnog odbora, prvobitno sastavljenog u Trumpovom planu od 20 tačaka za okončanje rata u Gazi, na formalniji način nego što je to Bijela kuća objavila 16. januara.
Povelja Mirovnog odbora potpisana prošle sedmice nije spomenula Gazu, fokusirajući se na predstavljanje Mirovnog odbora kao vodećeg međunarodnog tijela za rješavanje sukoba širom svijeta, što odražava Trumpovu ambiciju da tijelo bude značajan igrač izvan Gaze i možda konkurira UN-u.
Pored definisanja ovlaštenja panela Odbora, nacrt rezolucije prvenstveno ispituje sveobuhvatnu kontrolu nad poslijeratnim upravljanjem Gazom koju je Vijeće sigurnosti UN-a u novembru predalo Odboru za mir, predvođenom Trumpom, do kraja 2027. godine.
U dokumentu od pet stranica navodi se da je mandat Mirovnog odbora osigurati da “Gaza bude deradikalizirana i demilitarizirana zona, slobodna od terorizma, koja ne predstavlja prijetnju svojim susjedima i koja se razvija u korist naroda Gaze”.
„Sva prelazna zakonodavna i izvršna vlast, ovlaštenja za vanredne situacije i provođenje pravde povjereni su Odboru za mir“, navodi se u rezoluciji, dodajući da panel koji predvodi Trump može učiniti sve što smatra potrebnim za unapređenje plana Washingtona od 20 tačaka.
Odbor za mir trenutno se sastoji od 27 članova, uključujući Trumpa.
Argentina, Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Bugarska, Kambodža, Egipat, El Salvador, Mađarska, Indonezija, Izrael, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Maroko, Mongolija, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Vijetnam su se složili da nominuju visoke zvaničnike za članstvo u panelu.
Većina Evrope je odbila da se pridruži, zabrinuta da inicijativa pokušava da uzurpira UN.
Nakon što su SAD oštro kritikovane zbog odredbe u povelji da stalno članstvo zahtijeva donaciju od milijardu dolara, u nacrtu rezolucije se navodi da je članstvo besplatno, a doprinosi dobrovoljni.
S obzirom na to da će se panel, koji se uglavnom sastoji od svjetskih lidera, vjerovatno sastajati samo nekoliko puta godišnje, u nacrtu rezolucije se navodi da Odbor za mir može “delegirati bilo koji dio svojih ovlaštenja” na pomoćne subjekte, kao što su “Izvršni odbor, Visoki predstavnik za Gazu i Komandant Međunarodnih stabilizacijskih snaga”.
Rezolucijom se Izvršnom odboru dodaju dva imena koja nisu bila uključena u saopštenje Bijele kuće od 16. januara: šefica osoblja Bijele kuće Susie Wiles i Martin Edelman, advokat za nekretnine iz New York Cityja koji također savjetuje vladu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Uključivanje Wilesove će dati Trumpovoj administraciji još veću kontrolu nad Izvršnim odborom, u kojem su već američki državni sekretar Marco Rubio, specijalni izaslanik Steve Witkoff, Trumpov zet i bivši savjetnik Bijele kuće Jared Kushner i bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert Gabriel. Pridružuju im se republikanski donator i biznismen Marc Rowan, predsjednik Svjetske banke Ajay Banga i bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva Tony Blair.
Ni Izrael ni Palestinci nemaju mjesto u Izvršnom odboru.
Najbliži izraelski predstavnik u Izvršnom odboru Gaze je izraelsko-kiparski biznismen Yakir Gabay, koji je bliski saveznik Kushnera. U tom panelu od 12 osoba su i Wiles, Witkoff, Kushner, Rowan, Blair i Mladenov, kao i katarski ministar strateških poslova Ali Al-Thawadi, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, egipatski šef obavještajne službe Hassan Rashad, državni ministar Emirata za međunarodnu saradnju Reem Al Hashimy i bivša humanitarna koordinatorica UN-a Sigrid Kaag.
Osnaživanje Mladenova
Rezolucija određuje visokog predstavnika Mirovnog odbora za Gazu kao “operativno tijelo za implementaciju” Trumpovog plana od 20 tačaka, a Mladenov je imenovan za kandidata za tu ulogu.
Tekst daje Mladenovu ovlaštenja da uspostavi Ured visokog predstavnika, izdaje naredbe i direktive za provedbu plana od 20 tačaka i formira NCAG za nadzor svakodnevnog života stanovnika Gaze.
Za razliku od članova Izvršnog odbora koji imaju redovne poslove, Mladenov je zapravo najviše rangirani zaposlenik Mirovnog odbora sa punim radnim vremenom.
Mladenov je, zajedno s Mirovnim odborom i Izvršnim odborom, ovlašten izdavati “rezolucije, direktive ili naredbe” po potrebi, pored donošenja novih zakona za Gazu ili izmjene starih zakona kako bi se proveo Trumpov plan od 20 tačaka, navodi se u nacrtu rezolucije.
Bivši bugarski ministar odbrane i vanjskih poslova Nickolay Mladenov koji je bio mirovni izaslanik UN-a za Bliski istok od 2015. do 2020. godine, uloga koja ga je učinila čestim sagovornikom između Izraela i Hamasa. Njegova posljednja pozicija bila je u Abu Dhabiju, gdje je trenutno smješten.
Zajedno s Edelmanovim učešćem, čini se da njegov angažman odražava širenje interesa UAE-a za inicijativu koju predvodi Trump, a za koju Washington nada da će je također značajno finansirati ta zaljevska zemlja.
Abu Dhabi još nije javno pristao na to, a izvori upoznati s tim pitanjem rekli su da UAE i dalje uslovljavaju svoju podršku razoružanjem Hamasa, reformom Palestinske uprave pod novim premijerom i pristankom Izraela na put ka rješenju o dvije države.
Nacrt rezolucije eksplicitno zabranjuje NCAG-u zapošljavanje bilo koga povezanog s Hamasom.
„Osobama ili subjektima kao što su strane terorističke organizacije (kako ih odrede države članice Odbora za mir ili Odbor za mir) i nevladinim organizacijama koje su podržavale ili imaju dokazanu historiju saradnje, infiltracije ili utjecaja sa ili od strane Hamasa ili drugih terorističkih grupa zabranjeno je učešće“, navodi se u nacrtu rezolucije.
Međutim, zvaničnici su priznali da potpuna dehamasifikacija upravljanja Stripom može biti nerealna, a tekst zadužuje Mladenova da sastavi “odgovarajuće standarde prikladnosti”.
Netanyahu je u utorak također sugerirao da Izrael ne gleda na birokrate koje zapošljava Hamas na isti način kao na članove vojnog krila te terorističke grupe.
Američki zvaničnici su također rekli da će oni koji pristanu da predaju oružje imati pristup programu amnestije.
Američki ambasador pri UN-u Mike Waltz izjavio je u srijedu da će Hamas također morati predati svoje oružje putem međunarodnog programa otkupa, pružajući nove detalje o programu koji Washington planira provesti kako bi razoružao tu terorističku grupu.
Ove izjave potvrdile su izvještaje o planovima za stvaranje programa “otkupa” u kojem bi učesnici dobili sredstva ili poslove ako pristanu predati svoje oružje.
To je dio šire inicijative za ukidanje primirja koju posrednici u Gazi promoviraju, a koja bi podrazumijevala postepenu predaju oružja Hamasu, počevši od teškog naoružanja. Izrael vjerovatno neće prihvatiti ovaj postepeni proces koji daje prioritet teškom naoružanju nad lakim naoružanjem, s obzirom na to da je Hamas i ovu drugu kategoriju koristio za održavanje kontrole u Gazi.
Visoki zvaničnik Hamasa Mousa Abu Marzouk izjavio je da grupa nikada nije pristala da se odrekne oružja i naznačio da grupa nije zainteresirana za dijalog usmjeren na razoružanje.
“Ni u jednom trenutku nismo razgovarali o predaji oružja, niti o bilo kakvoj formuli za uništenje, predaju ili razoružanje”, rekao je.
Izrael i Hamas su se dogovorili da u oktobru okončaju skoro dvogodišnji rat, koji je izazvao napad terorističke grupe na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Izraelske odbrambene snage i dalje drže oko 53 posto izraelskog pojasa, dok je ostatak, uključujući većinu stanovništva izraelskog pojasa, pod de facto kontrolom Hamasa.
Osnivanje Mirovnog odbora i raznih odbora zaduženih za upravljanje Gazom trebalo bi da označi početak druge faze Trumpovog plana od 20 tačaka, a tijelo posljednjeg taoca otetog 7. oktobra pronađeno je ove sedmice.
Iako Trumpov plan poziva na povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze, Izrael tvrdi da će njegove snage ostati sve dok se Hamas ne razoruža. Rezolucija, čini se, uzima u obzir kontinuiranu podjelu Gaze, pozivajući na stvaranje “humanitarnih zona i kontroliranih koridora za zaštitu civila kako bi humanitarna pomoć mogla stići do svih ljudi kojima je potrebna u Gazi”.
Nacrt rezolucije također, čini se, pokušava odgovoriti na zabrinutost, možda pojačanu sjajnom prirodom Kushnerove prezentacije slajdova koja predstavlja “Novu Gazu”, da planirani projekti obnove imaju za cilj transformirati obalnu enklavu u turistički raj na moru.
“Aktivnosti Odbora na obnovi i rehabilitaciji bit će namijenjene samo onima koji Gazu smatraju svojim domom i mjestom boravka”, navodi se u dokumentu.
