ISTRAGA O POSLOVANJU AUTOCESTA FBIH
Pripadnici Federalne uprave policije protekle su sedmice na više lokacija u ovom bh. entitetu izvršili pretrese i izuzeli dokumentaciju u okviru istrage o navodnim nezakonitostima prilikom otkupa zemljišta za gradnju jedne od dionica autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu. U prilogu emitiranom u Dnevniku FTV saznajemo da se ova istraga odnosi na navodne nezakonitosti prethodne uprave javnog preduzeća “Autoceste FBiH”.
Navedeni su detalji o, kako se navodi, sumnjivim aktivnostima prethodne uprave, a najviše detalja gledaoci su mogli saznati od Asmira Dževlana, jednog od aktuelnih izvršnih direktora u Autocestama FBiH i jedinog sagovornika u ovom prilogu, koji je naveo precizne informacije o navodnoj šteti nastaloj prilikom kupovine zemljišta za gradnju autoputa. U prilogu se potom, kratko navodi i da Ured evropskog tužitelja provodi provjere zbog navodnih nezakonitosti u radu aktuelne uprave federalnih autocesta. Međutim, nigdje nije navedeno da je upravo jedini sagovornik iz ovog priloga obuhvaćen istragom Ureda evropskog tužitelja zbog sumnji u nezakonitosti prilikom izbora najboljeg ponuđača za jednu od dionica autoceste.
NEPRECIZNOSTI O REFORMSKOJ AGENDI: Evropska komisija (EK) pozitivno je ocijenila reformsku agendu naše zemlje, ključni korak za dobijanje 976,6 miliona eura. Ovako je glasila najava priloga o odluci EK da prihvati dokument Vijeća ministara BiH u kojem su navedene reforme koje domaće vlasti namjeravaju provesti kako bi dobile sredstva, kreditna i grant, iz fonda osmišljenog za zemlje Zapadnog Balkana. Najava, a kasnije i sam prilog obiluju, blago rečeno, nepreciznostima. Prihvatanje reformske agende nije ključni korak za dobijanje skoro milijardu eura evropskih sredstava. Ovaj dokument je prvi korak i prihvatanjem ovog dokumenta BiH će biti omogućena isplata prve tranše koja iznosi skoro 69 miliona eura.
Ostatak novca ovisi isključivo o provedbi velikog broja reformi, upravo onih na koje su se vlasti obavezale u ovom dokumentu. Jasno je to u pisanoj izjavi naveo šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, a koja je prikazana u grafici u ovom prilogu. Upravo na ovaj problem ukazao je Soreca u svojoj kolumni koja je i dalje dostupna na web platformama Delegacije EU. U toj kolumni, kao i u spomenutoj pisanoj izjavi, Soreca navodi da je usvajanje plana reformi tek početak. Više od 90 posto sredstava koja su navedena na početku ovog priloga bit će dostupna kad i ako vlasti BiH provedu obećane reforme. Poseban problem u ovoj priči FTV-a je konfuzno spajanje priče o planu rasta s uslovima za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU. Gledaoci su mogli steći utisak da BiH još treba usvojiti dva zakona i imenovati glavnog pregovarača kako bi dobila novac, a ne da je lista neophodnih reformi značajno, značajno duža.
DETALJAN IZVJEŠTAJ O SASLUŠANJU U KONGRESU SAD: Pododbor za Evropu pri Komitetu za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa organizovao je prošle sedmice saslušanje o stabilnosti na Zapadnom Balkanu. U fokusu su bili BiH i Srbija, a kao nezavisni eksperti saslušani su Max Primorac, predstavnik Heritage fondacije i Edward Joseph sa Univerziteta Johns Hopkins. U toku svog izlaganja Primorac je za Bošnjake uporno koristio naziv muslimani te navodio kako su upravo Bošnjaci glavni faktor nestabilnosti u BiH zagovarajući podjelu zemlje na tri entiteta te iznoseći niz islamofobnih stavova. FTV je u svom dnevniku vrlo korektno prenijela detalje ove rasprave, ali jednako važno i dala jasan kontekst navodeći da se radi o raspravi u pododboru jednog doma američkog kongresa koji ima limitiran uticaj na kreiranje američke vanjske politike. Također, navedeno je da je značajni fokus bio na Srbiji i njenom odnosu s Rusijom.
Ocjena: 6
- decembar– 09. decembar 2025.
ODUZIMANJE NEZAKONITO STEČENE IMOVINE : Nezakonito stečenom imovinom koja bude oduzeta u procesima pred Sudom BiH nema ko upravljati, a ako ovaj problem ne bude riješen do 1. februara 2026. godine BiH bi mogla biti uvrštena na listu zemalja koje se nedovoljno bore protiv pranja novca. U prilogu BHT1 saznajemo da je to informacija koja je veoma dobro poznata političarima i stručnjacima iz ove oblasti. Drugi imaju i ideje kako da problem bude riješen, a prvi ponavljaju kako je politička volja da se ovaj, kako ga je državni ministar pravde Davor Bunoza nazvao, težak zakon usvoji veoma upitna. Zbog toga ovaj problem i dalje ostaje, a pravosuđe na državnom nivou uskraćeno za veoma efikasan mehanizam borbe protiv kriminala i korupcije. U korektno urađenom prilogu gledaocima su prezentirane i informacije o vrijednosti oduzete nezakonito stečene imovine po entitetima i iz ovih podataka vidljiva je značajna razlika. U bh. entitetu FBiH vrijednost oduzete imovine mjeri se desetinama miliona eura, dok je u drugom entitetu taj iznos mnogo manji.
JUŽNA PLINSKA INTREKONEKCIJA: BHT1 nastavlja s dosta kvalitetnim praćenjem priče o gradnji južne plinske intrekonekcije. U ovom sedmičnom prilogu gledaocima su predočeni stavovi ključnih političkih aktera koji, uglavnom, podržavaju ideju da cijeli projekt bude povjeren investitoru iz SAD. Ideja je to američke ambasade u BiH prema kojoj bi kompanija iz SAD osigurala sredstva za izgradnju, te napravila gasovod i upravljala njime. Tako bi se BiH povezala s gasovodom u Hrvatskoj. Cijena gradnje bila bi oko 400 miliona eura, navedeno je u ovom prilogu koji je emitiran u bloku koji je obuhvatio i odluku EU da zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje EU. Ova odluka na BiH bi se trebala primjenjivati od 2028. godine pa gledaoci imaju dovoljno informacija o važnosti gradnje južne plinske intrekonekcije. U prilozima koji su proteklih sedmica emitirani o ovoj temi novinari BHT1 su gledaocima omogućili potpunu informaciju o svim aspektima navodeći da je ovo višedecenijski problem čiju je realizaciju dosad blokirao HDZ BiH tražeći da se, po uzoru na elektroprivrede i telekom kompanije, formira i gasna kompanija sa sjedištem u Hercegovini koja bi gradila i upravljala ovim plinovodom. Zakonom koji je usvojen bez podrške HDZ BiH federalni parlament je odlučio da nosilac projekta bude BH Gas. Ukoliko se prihvati ideja o američkom investitoru, čuli smo u prilogu, zakon će se morati korigirati.
PROTESTI STUDENATA U SARAJEVU: Nakon što je utvrđeno curenje plina u kotlovnici studentskog doma Bjelave u Sarajevu, u tom je domu isključeno grijanje i topla voda. Studenti su su zbog toga prvo spontano okupili na protestnom skupu, a potom u utorak održali i proteste ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo. Od kantonalnih vlasti traže hitno rješavanje problema grijanja, tople vode ali i stvaranje minimuma uslova za pristojan boravak u ovom studentskom domu. U izvještajima BHT1 o ovim okupljanjima čuli smo stavove studenata koji navode da na ove probleme upozoravaju godinama, ali da reakcije nadležnih nema. Jedan od studenata navodi da problemi s kojima se suočavaju nisu samo pitanje nedostatka osnovnih uslova za normalan boravak nego i sigurnosni problem jer je curenje plina evidentirano više puta. BHT1 o studentskim okupljanjima izvještavao je u više navrata proteklih dana. U najavi priloga o protestima održanim u utorak navedeno je da se studentima niko od predstavnika kantonalne vlasti nije obratio. Ostalo je nejasno da li su predstavnici kantonalne vlasti ignorisali i pozive novinara BHT1 ili ih novinari nisu ni pitali šta i kad namjeravaju poduzeti kako bi se problemi studenata riješili.
Ocjena: 7
Usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te sudu Bosne i Hercegovine, kao i imenovanje glavnog pregovarača s EU, bile su teme kojima su FTV i BHT1 posvetile značajnu pažnju. Oba emitera pratila su i izvještavala o sjednicama Vijeća ministara BiH koje bi trebalo utvrditi prijedloge ovih zakona te ih uputiti parlamentu na usvajanje. U prethodnom periodu, prilikom izvještavanja o temama koje se odnose na proces evropskih integracija oba javna emitera, ne u jednakoj mjeri, emitirali su sadržaje koji imaju značajnih nedorečenosti, nepreciznosti, a u određenim trenucima i netačnih podataka i informacija. Ove sedmice možemo reći da je pristup poboljšan. Primjerice u jednom od priloga detaljno je obrađen sadržaj zakona za koje sami predlagači kažu da je moguće da ih EU ne prihvati jer ne zadovoljavaju tražene kriterije. Dio stručnjaka čije smo stavove mogli čuti u prilozima pojašnjava da smisao procesa evropskih integracija nije u formalnom usvajanju zakona nego u sistemskoj reformi koja će u svakoj oblasti značiti usklađivanje s evropskim standardima. Uvrštavanje etničkih kvota u zakon o VSTV nije u skladu s tim standardima kao što ni formiranje apelacionog odjela Suda BiH nije ono što EU traži, a EU zahtijeva uspostavu vrhovnog ili apelacionog suda BiH koji bi bio garancija da svi građani imaju jednak pristup pravdi. Obzirom na kontinuitet praćenja ove teme, nije teško vjerovati da će oba ili bar jedan emiter uskoro posebno obraditi i temu formiranja ovog suda jer je to, u ovoj fazi, možda i najvažnije pitanje u procesu EU integracija. I radi se o temi koja je važna svakom građaninu ove zemlje, a posebno primjerice Bošnjacima i Hrvatima u RS koji se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom.
Dužna pažnja posvećena je i postizbornom procesu u bh. entitetu RS u kojem su održani prijevremeni izbori za predsjednika nakon što je Sud BiH zabranio obnašanje svih političkih dužnosti Miloradu Dodiku. Oba emitera izvještavali su o utvrđenim nepravilnostima, kontrolnom brojanju te zahtjevima opozicije za ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Upravo su na biralištima u ovim mjestima već na početku procesa provjere utvrđene brojne nelogičnosti. Gledaoci su o ovom procesu dosta dobro informisani. Tema kojoj bi trebali posvetiti dodatnu pažnju i pojašnjenje su izmjene pravilnika o organizaciji UIO koje se odnose na formiranje organizacijske jedinice na novom graničnom prijelazu Gradiška. FTV je primjerice objavio vijest kako nije postignuta saglasnost o izmjeni pravilnika bez pojašnjenja šta to znači. Veći dio vijesti je preneseno saopštenje ministra finansija BiH. BHT1 je prvo objavio sličnu vijest, ali je dan kasnije uradio i emitirao cjelovit prilog. Ono što nedostaje jeste pojašnjenje stavova člana Upravnog odbora iz reda eksperata, kojeg je imenovala FBiH, a koji odbija podržati izmjene pravilnika jer, kako kaže, predsjedavajući UO UIO i državni ministar finansija odbija zakazati redovnu sjednicu i na njen Dnevni red uvrstiti odluku o utvrđivanju koeficijenta za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.
Plus sedmice
FTV
FTV je emitirao veoma dobar prilog o manipulacijama u javnom prostoru. Povod je bio lažna prijava časne sestre iz Zagreba koja je sama sebi nanijela povrede pa za to optužila jednog od stranih radnika. Dio medija je prenio ovu vijest, a uslijedile su burne reakcije pune mržnje prema strancima.
BHT1
BHT1 nastavlja s emitiranjem priča koje se odnose na svakodnevne probleme građana. Upravo takva priča je bila o odlaganju građevinskog otpada koji navodno sadrži azbest. Otpad je iz jedne hercegovačke općine odvezen na teritorij druge, sve je prijavljeno inspekciji, ali onda je uslijedilo standardno prebacivanje odgovornosti s jedne na drugu instituciju.
Minus sedmice
FTV
U prostorijama Općine Ilidža otvoren je registracioni ured Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u kojem će građani, između ostalog, moći podnijeti zahtjev za elektronski potpis. U ovom prilogu čuli smo šta o tome kaže načelnik Općine Ilidža i direktor IDDEEA ali ne i šta građani mogu kad dobiju elektronski potpis.
BHT1
Prošle sedmice održano je saslušanje u jednom od pododbora Zastupničkog doma američkog kongresa o situaciji u zemljama Zapadnog Balkana. O tome BHT1 skoro da nije ni izvijestio. Uticaj ovog pododbora na kreiranje američke vanjske politike je limitiran, ali građani BiH zaslužuju da znaju, primjerice, da Max Primorac, čovjek koji se predstavlja kao lobist Hrvatske i njeguje bliske odnose za hrvatskom europarlamentarkom Željanom Zovko, širi islamofobni narativ protiv Bošnjaka i zagovara treći entitet.
