Namjeru da prisustvuju Paradi pobjede u Moskvi najavili su lideri 19 zemalja. Poznato je da su još dvojica državnika dobila pozive, ali još nisu potvrdili dolazak.
Očekuje se da će povodom 80. godišnjice pobjede 2025. godine u Moskvu doći lideri iz 19 država. Pored šefova država Zajednice nezavisnih država (ZND), koji najčešće prisustvuju 9. maja, planirano je prisustvo predsjednika Brazila i Burkine Faso, Luiza Inácia Lule da Silve i Ibrahima Traorea, lidera Venecuele i Vijetnama, Nicolása Madura i To Lama, predsjednika Kube i Srbije, Miguela Díaza-Canela i Aleksandra Vučića, predsjednika Kine Xi Jinpinga te premijera Slovačke Roberta Fica.
Prisustvo je potvrdio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
Generalni sekretar UN-a António Guterres neće prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice pobjede.
U historiji SSSR-a, a kasnije Rusije, održana su ukupno 34 Parade pobjede. Četiri su se održale u sovjetskom periodu — 1945, 1965, 1985. i 1990. godine. Praksa godišnjeg održavanja parade uvedena je nakon raspada SSSR-a 1995. godine.
Tada je na Crvenom trgu, povodom 50. godišnjice pobjede, rekonstruiran marš iz 1945. godine, a deset dana kasnije Rusija je usvojila savezni zakon “O ovjekovječenju pobjede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu 1941–1945”. Tim zakonom je 9. maj proglašen narodnim praznikom i neradnim danom, koji se obilježava vojnim paradama i artiljerijskim vatrometom.
Kao i u sovjetsko doba, rusko rukovodstvo je na svečane događaje na Crvenom trgu pozivalo visoke strane goste, posebno za velike jubileje.
Na paradi 1995. godine prisustvovali su generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali i lideri 56 zemalja — među njima britanski premijer John Major, njemački kancelar Helmut Kohl, predsjednici SAD-a i Francuske Bill Clinton i François Mitterrand, predsjednik Kine Jiang Zemin, kanadski premijer Jean Chrétien te predsjednici Gruzije i Ukrajine Eduard Ševardnadze i Leonid Kučma.
Na obilježavanju 60. godišnjice pobjede 2005. godine prisustvovali su generalni sekretar UN-a Kofi Annan i lideri 53 zemlje — uključujući njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, predsjednike SAD-a i Francuske Georgea Busha mlađeg i Jacquesa Chiraca, predsjednika Kine Hu Jintaoa, izraelskog predsjednika Moshea Katsava te premijere Indije i Japana Manmohana Singha i Junichira Koizumija.
Prisutni su bili i šefovi međunarodnih organizacija — generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura i predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso.
Na svečanostima povodom 70. godišnjice 2015. godine u Moskvu su došli generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon i lideri 26 država (uključujući djelimično priznate Abhaziju i Južnu Osetiju) — prisustvovali su šefovi država ZND-a (osim Ukrajine): predsjednici Azerbejdžana i Armenije Ilham Alijev i Serž Sargsjan, lideri Kazahstana i Kirgistana Nursultan Nazarbajev i Almazbek Atambajev, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Prisustvovali su i predsjednik Kine Xi Jinping sa suprugom, predsjednik Indije Pranab Mukherjee te predsjednik Državnog savjeta Kube Raúl Castro, među drugima.
Nakon toga, na svakoj svečanosti prisustvovao je barem jedan strani lider — tako je 2016. godine došao predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, 2017. godine predsjednik Moldavije Igor Dodon, a 2021. godine predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Na svečanostima 2020. godine, povodom 75. godišnjice pobjede, prisustvovalo je deset stranih lidera — uključujući predsjednike zemalja ZND-a, Abhazije, Južne Osetije i predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Na paradama 2023. i 2024. godine prisustvovali su lideri zemalja prijateljskih Rusiji — Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, kao i Gvineje-Bisau, Kube i Laosa.
