Dok su mnogi radnici u realnom sektoru u jeku pandemije ostali bez plata, veći dio onih na budžetu i dalje uživaju u visokim platama.
Praksa pokazuje, plate i naknade dužnosnika, parlamentaraca i državnih službenika se ne diraju. Dok se prodaje priča o smanjenju plata, svjedoci smo novih zapošljavanja. Statistike nema, jer nemamo registar plata u javnim institucijama, javlja BHRT.
– Iz vladajućih struktura užasno loša poruka ide privredi. Privreda je prva na udaru, nezaštićena. Javna i državna preduzeća i dalje rade kako hoće, tako da će tada morati da ih smanjuju, kad ponestane para, rekla je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Sada zakonske regulative nema. Pokušaj smanjenja plata 2009. godinerezultirao je ogromnim brojem tužbi. Tadašnje smanjene od 10 posto dovelo je do uštede od 100 miliona, a federalnu vladu zbog nepoštivanje Zakona o radu koštalo milijardu maraka
– Imao sam mogućnost da biram da li ću ponoviti tu istu grešku, pa nekoj sljedećoj vladi ostaviti milijardu tužbi ili ćemo promijeniit zakon o radu, po kojem ćemo reći možemo smanjiti platu, možemo i preraspodijeliti radno vrijeme, može se i od kuće. Sve ono što smo doživjeli na koroni da to uvedemo u zakon. Mi smo takav zakon uradili, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić.
Pokušaji saniranja posljedica su propali. Ni novac od MMF-a nije bio direktna pomoć privredi. A privrednici traže da se javni sektor uključi u mjere štednje. Sindikalisti povećenje plate u realnom sektoru, jer bi ubrizgavanjem tog novca povećali javnu potrošnju. Sve stalo jer nema izmjena Zakona o radu.
– Mi od Vlade ne očekujemo ništa, ali očekujemo jedan pozitivan zaokret u radu oba doma Parlamenta koji će biti u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja radnika i građana, istakao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.
– Taj zakon je negdje u proceduri, pitanje je hoće li on stupiti na snagu i u kojoj formi. S druge strane, zaista ne postoji neka politička volja da se to definiše, jer javni sektor je sam sebi postao svrha u ovoj državi i on se jednostavno razvija objasnio je predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Volje nema jer se gledaju lični interesi i visoke plate.
Da li uopšte ima rješenja?
– Mislim da je vrijeme da se sve resetuje, vrati na neke druge postavke, potpuno promijeni, da bi mogla da se podigne kupovana moć. Da bi se stvorila kakva, takva sigurnost i da vlast i svojim primjerom pokaže stanovništvu da razmišlja ozbiljno, da se solidariše da privredom i da ima dugoročnu viziju, dodala je Cenić.
Vizije osim dugoročnih kreditnih zaduženja nemamo. Nemamo ni reformu javne uprave, ali imamo konstantno gomilanje viška administracije i onih čije plate od 5.000 omogućavaju oni sa budžetom od 800 maraka.
