Inflacija izjeda vrijednost novca, a što netko manje ima, to teže podnosi poskupljenja. Siromašni moraju proporcionalno veći dio svojih prihoda trošiti na puko preživljavanje, pa skokovi cijena posebno pogađaju obitelji i samce s niskim primanjima.
Međugodišnja stopa inflacije – prosječno povećanje cijena tipičnih roba i usluga u maloprodaji – dosegnula je u rujnu u Njemačkoj 10 posto.
Obitelji s niskim primanjima za uobičajenu kupnju morale su izdvajati čak 11,4 posto iz kućnog budžeta nego 12 mjeseci ranije, pokazuje u utorak objavljena studija Instituta za makroekonomiju i ekonomska istraživanja (IMK), prenosi dpa.
S druge strane, inflacija najmanje pogađa samce s visokim primanjima: udio životnih troškova u njihovom proračunu porastao je za osam posto.
Inflacija je u rujnu dodatno produžila stisak društvenih škara, priopćio je IMK. Prema podacima Zavoda, čak i samci s niskom plaćom iznadprosječno trpe poskupljenja.
Glavni generator inflacije su računi za energiju i hranu, koji u potrošačkoj košarici nose sve veći dio raspoloživog novca onih s nižim ili umjerenim primanjima.
Onima s većim primanjima, čak i uz rast cijena, proporcionalno sporije raste dio proračuna za preživljavanje.
