Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavila je da je zabrinuta da se svijet suočava sa najslabijim izgledima za srednjoročni rast u posljednjih nekoliko decenija, koji iznosi preko tri posto.
Georgieva je rekla da međuovisni izazovi, kao što su visoki dug, fragmentacija i složenost u navigaciji kroz digitalnu i zelenu tranziciju, koče veći prosperitet.
“U svijetu sa niskim rastom vjerovatno će biti još više nejednakosti”, rekla je u izjavi na kraju Trećeg sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Brazilu.
Navela je da je došla na G20 sa jednostavnom porukom: globalna ekonomija mora izbjeći zaglavljivanje u niskoj brzini, što bi dovelo do neravnopravnijeg i nestabilnijeg svijeta.
Šefica MMF-a je pozvala na napore za jačanje temelja za snažan rast i otvaranje novih radnih mjesta kroz zdravu fiskalnu i monetarnu politiku, stabilan i inkluzivan finansijski sistem, progresivno oporezivanje i jačanje podrške ranjivim zemljama.
“Nova analiza MMF-a sugerira da periodi stagnacije koji traju četiri godine ili više imaju tendenciju da povećaju nejednakost prihoda unutar zemalja za skoro 20 posto. Ovo je moralna i etička briga. To je i ekonomska briga – nejednak svijet je nezadovoljan svijet koji možda nije dorastao zadatku prilagođavanja na nezaustavljive transformacije koje su u toku”, rekla je Georgieva.
Iako inflacija u mnogim zemljama opada, Georgieva je ohrabrila centralne banke da se odupru preranom ublažavanju monetarne politike kada pritisci na cijene ostaju uporni.
MMF očekuje da će globalni ekonomski rast dostići 3,2 posto u 2024. i 3,3 posto u 2025. godini.
