SNSD je na tom putu ka NATO-u sve uradio. Onaj ko na tome radi želi da drugog optuži kako bi pokrio svoje tragove. Što se vojske tiče to je odgovornost SNSD-a i nemam namjeru da se tim bavim. To je tema za Dodika i Dragana Čavića jer je on bio nosilac reforme“, kaže bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH.
“Milorad Dodik se povukao, ali ne bih rekao da je riječ o trajnom povlačenju jer bi to bio njegov poraz koji bi, izuzev strahom, teško mogao opravdati“, rekao je za „Slobodnu Bosnu“ Mladen Ivanić, bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i počasni predsjednik PDP-a.
„Najava američkih sankcija više je zabrinula njegove saradnike Nikolu Špirića, Dušanku Majkić, Nebojšu Radmanovića, Sredoja Novića i ostale stare kadrove SNSD-a, nego Dodika koji se davno pomirio s tim da su sankcije moguće. Međutim, isprepadani su njegovi saradnici, a on bez njih ne može ništa posebno da napravi“, kaže Ivanić.
Kako god, Dodik je svojim potezima ponovo zainteresovao Sjedinjene Američke Države (SAD) za Bosnu i Hercegovinu jer je nakon povlačenja SNSD-a i opozicije iz RS-a iz državnih institucija i političke krize koja nakon toga uslijedila, pa čak i priče o mogućim oružanim sukobima na tlu ove zemlje na red stigla reakcija najveće svjetske sile i Evropske unije.
Nakon niza sastanka koje je s bh. političarima imao Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birouu za evropsku i euroazijska pitanja State Departmenta u BiH, stigao je i Derek Chollet, viši politički savjetnik američkog državnog sekretara Antonyija Blinkena, koji je rekao da SAD „imaju alate za rješenje političke krize u BiH“, odnosno da su ti alati novi set sankcija koje bi mogle biti upotrijebljene protiv pojedinaca koji potkopavaju stabilnost i jedinstvo BiH.
Ivanić smatra da trenutna situacija nakon svega nije jasna ni Dodiku, a ni političkim partijama iz FBiH:
„Ja znam kako bi se bilo pametno postaviti, ali ne očekujem da će se to desiti. Prvo bi bilo pametno vidjeti ima li rješenje za nametnuti ‘Inzkov zakon’.
Mislim da će Dodiku i opozicionim političarima iz RS biti teško da se bez nekog dogovora oko te teme vrate u zajedničke institucije.
U tome Dodik i dalje ima podršku opozicije u RS-u. S druge strane, Dodik nema podršku opozicije u RS-u po pitanju vraćanja nadležnosti jer je to opozicija ispravno protumačila političkim trikom. Uz to potrebno je jednom za svagda riješiti pitanje državne svojine.
Ako ne bude volje, mislim da kod bošnjačkih političkih partija neće biti jer oni ovo tumače kao svoju pobjedu nad Dodikom, bojim se da će se kriza uz manje dramatike sigurno nastaviti i da se ništa neće riješiti“, tvrdi Ivanić.
Nekadašnji član Predsjedništva BiH ističe da je Dodik vrlo površno ušao u proces vraćanja nadležnosti s države na entitet i to ho-ruk sustav.
„Nije bilo analize koje su nadležnosti korisne za RS, a koje nisu i ako nisu zašto nisu. Krenuo je u priču vraćanja nadležnosti i stavljanja van snage svih zakona i stičem utisak da on to neće moći i na njemu je da sad na ta pitanja odgovara.
Što se mene tiče, neke stvari se mogu lako završiti. Recimo, jedan od njih je Komisija za koncesije koja za 17 godina funkcioniranja nije dala nijednu koncesiju, a ljudi koji su u nju izabrani prije 17 godina i dalje tu sjede i primaju platu, iako su mnogi od njih za penziju. Takva Komisija je besmislena“, tvrdi Ivanić.
Najkontroverznija Dodikova ideja bila je da se RS i svi njeni kadrovi povuku iz Oružanih snaga BiH i da se krene u osnivanje oružanih snaga RS-a.
Ivanića su iz SNSD-a proglašavali izdajnikom po pitanju formiranja Oružanih snaga BiH i putu Bosne i Hercegovine ka NATO-u, iako je njegov prethodnik u Predsjedništvu BiH Nebojša Radmanović 2009. godine poslao pismo kojim je potvrđena opredijeljenost BiH za članstvo u NATO-u, a potom 2018. aktiviran akcioni plan za članstvo (MAP):
„Ma SNSD je na tom putu ka NATO-u sve uradio. Onaj ko na tome radi želi da drugog optuži kako bi pokrio svoje tragove.
Što se vojske tiče to je odgovornost SNSD-a i nemam namjeru da se tim bavim. To je tema za Dodika i Dragana Čavića jer je on bio nosilac reforme, a to što oni u ovo pokušavaju nekog drugog ubaciti je njihov problem“, kaže Ivanić.
Uz Oružane snage BiH, Dodik se okomio i na Upravu za indirektno oporezivanje BiH (UIO) od koje je zapravo RS imala najviše koristi. Potvrđuje nam to i Ivanić:
„Moje duboko uvjerenje je da je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH bila korisna za RS i da iste efekte za RS ima danas, kao što bi donosila i da je potpuno samostalna Uprava na nivou entiteta jer ovdje nema političkih kriterija u raspodjeli prihoda.
Način rada je da koliko se uplati toliko se i vrati nazad i mislim da je sadašnjim konceptom rada UIO BIH RS veoma zaštićena. Štaviše, u ovim godinama otkako postoji UIO BiH budžet RS je najviše rastao.“
Uz izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida koje je ljetos na odlasku nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, Dodika je iz cipela izbacila i odluku Ustavnog suda BiH o pitanju vlasništva šuma u BiH. No, o ovoj temi Dodik i Ivanić imaju slično mišljenje:
„Bitno je u čijoj nadležnosti će biti šume, pogotovo u situaciji velikog međusobnog nepovjerenja. Da smo u nekom drugom sistemu i da jedni drugima više vjerujemo i da ima manje pokušaja međusobne prevare možda ova tema i ne bi bila toliko bitna.
Moje duboko uvjerenje je da institucije BiH trebaju imati vlasništvo koje im je nužno za obavljanje njihovih funkcija, a to su zgrade.
Sve ostalo, stvarno treba pripadati entitetima. Ovo pitanje je duboko političko i ne treba ga zanemariti i zato zbog trajnijeg smirivanja prilika u BiH treba riješiti pitanje svojine.“
Ivanić je, recimo, isto kao i Dodik protiv nametanja zakona, ali su različite metode kojima bi se on odupirao takvim stvarima:
„Ja sam protiv nametanja zakona. Nije normalno da 25-26 godina poslije rata jedan čovjek i to najobičniji birokrata i puki činovnik kao što je bio Inzko nameće zakone, a drugo mislim da je bošnjačkoj strani ostavio prostor da priča kako su neki bošnjački generali koji su osuđeni za ratne zločine heroji.
To njima nije zabranjeno. Imali smo prilike da vidimo funkcionere SDA koji su to slavili. Nama treba neki dogovor koji će podržati međunarodne institucije koje su sve ovo napravile.
To je bitna pretpostavka za smirivanje prilika. Što se tiče ideje da se ‘Inzkov zakon’ usvaja u Parlamentu BiH mislim da su one neiskrene, jer je generalno uvjerenje da je nametanjem zakona ostvarena politička pobjeda. To više nikoga, pa ni žrtve ne zanima, nego je to postalo samo pitanje političke pobjede”.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
