Dok se privrednici bore sa pronalaskom radnika, jer radnici odlaze u susjedne države za veće plate, zvaničnici RS najavljuju novo poskupljenje struje – i za privredu i za stanovništvo. Istovremeno, pregovara se i o povećanju najniže plate u RS.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović u Trebinju danas nabraja probleme u ovom sektoru. A oni su isti skoro deceniju.
Pobrojani su danas svi problemi koji muče privrednike u Hercegovini.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović sabrao ih je nakon sastanka sa predstavnicima Područne Privredne komore u Trebinju. Neke će inicijative, kaže, uputiti odmah nakon sastanka Savjetu ministara BiH. Druge moraju tek razmatrati.
Nedostatak radne snage, pitanje visine dnevnica, razmjena podataka između ovdašnjih i zavoda za zapošljavanje susjednih država, duple evidencije, otežan pronalazak radnika, odsustvo želje za radom u svom gradu, konkurentnost plata, uvoz radne snage, podsticaji i još štošta bilo je na dnevnom redu današnjeg sastanka.
Zaključeno je sve što se mora, no pitanje kako i kada će sve biti riješeno, ostalo je bez preciznih odgovora.
Ministar Mitrović je saglasan da su Trebinje i Hercegovina posebno pogođeni odlaskom radne snage, najprije u susjedne države Hrvatsku i Crnu Goru.
Veliki su problem za njega, navodi, ljudi koji se vode na ovdašnjem Zavodu za zapošljevanje kao nezaposleni, a u stvari već rade u susjednoj državi.
„Mora postojati razmjena podataka između zavoda za zapošljavanje u BiH, odnosno RS i bar susjednih zemlja, jer na taj način bismo došli do podatka da li se određeni radnici vode kod nas na birou, a rade u susjednim zemljama. Na taj način bi i RS i Zavod za zapošljavanje bili rasterećeni od ljudi koji praktično imaju radni odnos, a kod nas su prikazani kao nezaposleni“, ističe Mitrović i dodaje, kada je u pitanju radna snaga, da je neophodno obrazovni sistem uskladiti sa zahtjevima privrede ili razmišljati o prekvalifikaciji radnika.
Na pitanje da li postoji inicijativa za komunikaciju sa Hrvatskom kako bi uspostavili evidenciju radnika iz BiH koji rade u Hrvatskoj, ministar obećava da će već nakon sastanka to delegirati Savjetu ministara BiH.
„To su stvari koje se moraju završiti sa nivoa BiH sa susjednom zemljom. To je veoma bitno. Da li se to može uraditi, pa, naravno da može. Ne vidim da postoji razlika u zahtjevima RS i FBIH i to je inicijativa koju ćemo mi poslije ovog sastanka uputiti prema Savjetu ministara BiH. Biće to korisno i za RS i FBIH i susjedne zemlje“, istakao je Mitrović.
Obračun sa onima koji odbijaju poslove
Ministar predlaže i obračun sa onim radnicima koji odbijaju poslove koje im nudi Zavod za zapošljavanje.
„Mora se to urediti da to bude recimo maksimalno dva ili tri puta ponuđen posao, a ako radnik, odnosno nezaposleno, lice to odbije, da bude skinuto sa Zavoda za zapošljavanje određeni period. Da to na neki način bude kazna, ali i pokazatelj da, jednostavno, ljudi koji su obrazovani za određene profile treba da rade svoj posao“, ističe Mitrović.
Problema ima i u oblasti zapošljavanja sezonskih radnika, kao i radne snage iz inostranstva. Navodi da je dobar primjer za to Srbija, koja je praktično legalizovala posao sezonaca.
„To su obično poslovi u poljoprivredi i poslovi koji zaista prave porblem i kod onih koji angažuju radnu snagu – da li su prijavljeni ili nisu prijavljeni. Možda je rješenje da se za određeni period uz prijavu plati nekakav paušalni iznos poreza i doprinosa, a da svi budu zadovoljni, i poslodavci i radnici“, zaključuje Mitrović.
Dodaje da je u ovom trenutku izdato oko 1.400 radnih dozvola za radnike iz inostranstva, ali da taj broj nije dovoljan, imajuću na umu realne potrebe privrede u RS. Kaže da privredni subjekti imaju ugovorene poslove, ali zbog nedostatka radne snge nisu u mogućnosti realizovati te aktivnosti.
Za visinu radnih dnevnica, kaže, „vidjeće u narednom periodu kako da se to podigne“.
Lokalne zajednice da se uključe
Za rješavanje problema odliva radne snage, pogotovo u graničnim dijelovima, neophodno je da se uključi i lokalna zajednica. Korisna, ali nedovoljna je mjera subvencionisanje samostalnih preduzetnika, ali i povećanja plata, koje opet ne mogu parirati zaradama u susjednim zemljama.
Direktor Područne Privredne komore Trebinje Veselin Savić saglasan je da je jedan od problema što ne postoji uspostavljena razmjena podataka o zapošljavanju između Hrvatske i BiH, kao što postoji sa Slovenijom, te dodao da je potrebno pomoći u uspostavljanju adekvatne kvalifikacione strukture, jer postoji jaz između potreba i ponude.
Kad je riječ o stranoj radnoj snazi, Savić je rekao da veliki broj firmi traži dozvole za uvoz radne snage i da su kvote popunjene.
Od ministra je tražio da utiče na to da se povećaju kvote kako bi privreda mogla da funkcioniše.
„U Trebinju je sve deficitarno, jako je pogođen ugostiteljski sektor, pogotovo u sezoni, ali i tokom cijele godine, građevinski sektor, prerađivačka industrija“, rekao je Savić.
Dodao je da je, kad je riječ o podsticajima privredi koje dodjeljuje resorno ministarstvo, malo aplikacija iz regije te da je potrebno pojednostaviti procedure za te podsticaje.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
