Zatvaranje najstarije ruske plinske rute prema Evropi označilo je kraj jedne ere, ali i otvorilo nove rasprave o geopolitičkim posljedicama ovog poteza.
Rusija je obustavila tranzit plina kroz Ukrajinu, završavajući desetljeće zategnutih odnosa koji su počeli zauzimanjem Krima 2014. godine. Ukrajina, koja je prestala kupovati ruski plin već 2015. godine, ranije je najavila da neće produžiti ugovor o tranzitu plina, a ovaj potez je dodatno eskalirao posljedice rata koji traje od februara 2022.
Tranzit plina preko Ukrajine predstavljao je gotovo polovicu ukupnog ruskog izvoza plina prema Evropi, a zatvaranje ovog kanala imat će značajne ekonomske i političke implikacije za evropske zemlje koje su se već suočile s energetskom krizom.
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, također je reagovao na ovu situaciju, kritikajući politiku Evropske unije prema Rusiji.
“Šta je EU nakon svega očekivala od Putina i Rusije?”
Dodik je istakao da je zatvaranje plinovoda logičan korak s obzirom na sankcije i pritiske koje je Zapad uveo Rusiji.
“Evropska unija mora shvatiti da su njihovi potezi prema Rusiji, od sankcija do direktnog miješanja u konflikte, doveli do ovakvog ishoda. Šta su očekivali od Putina nakon svega što su uradili? Ova situacija nije rezultat samo ruske politike, već i nesposobnosti Evrope da vodi racionalnu i uravnoteženu energetsku politiku,” izjavio je Dodik.
On je dodao da Republika Srpska, iako dio šireg evropskog okvira, nastoji održati dobre odnose s Rusijom.
“Naša politika se temelji na pragmatizmu i saradnji. Energetska stabilnost je ključna, i zato moramo tražiti alternativna rješenja kako bismo zaštitili interese našeg naroda,” naglasio je Dodik.
Geopolitičke i ekonomske posljedice
Zatvaranje gasovoda otvara pitanja o daljnjem pogoršanju odnosa između Rusije i Zapada, dok evropske zemlje ubrzano traže alternativne izvore energije. Iako se očekuje povećanje uvoza tečnog prirodnog plina (LNG) i ulaganje u obnovljive izvore, kratkoročne posljedice mogle bi biti dramatične, naročito za zemlje koje su i dalje ovisne o ruskom plinu.
Energetski stručnjaci upozoravaju da će ovakav razvoj događaja dodatno povećati cijene energije u Evropi, što bi moglo izazvati nove društvene nemire i ekonomske poteškoće, posebno tokom zimskih mjeseci.
Situacija ostaje kompleksna, a reakcije poput Dodikove samo naglašavaju koliko je energetska politika ključna u savremenim međunarodnim odnosima.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
