Portal anlizira Milanovićevu retoriku, Dodikov položaj i širu političku pozadinu krize u BiH.
Dva politička događaja u istom danu – istup predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i tekst uglednog britanskog The Guardiana o Miloradu Dodiku – nagovještavaju ozbiljne pomake u regionalnoj dinamici i moguć razvoj događaja u najtežoj političkoj krizi postdejtonske Bosne i Hercegovine.
Milanović, govoreći povodom Dana hrvatske vojske, poručio je da “iz BiH moraju prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih oficira”, te je ocijenio da Haški sud “Hrvatskoj nije donio ništa dobro”. Ovakva izjava, u kontekstu njegovog ranijeg negiranja genocida u Srebrenici, predstavlja politički i moralni pad ka otvorenoj reviziji zločina – što The Bosnia Times s pravom naziva “ustaškim crescendom”, kojem je jedino nedostajao uzvik “Za dom spremni”.
Istovremeno, The Guardian donosi informaciju da je Milorad Dodik putem članova svoje porodice već ostvario kontakte s pojedinim zapadnim diplomatama u pokušaju da ispregovara miran izlazak sa političke scene. Ovaj razvoj događaja ukazuje na jačanje međunarodnog pritiska i moguće konačne korake koje bi velike europske sile mogle poduzeti protiv Dodikove secesionističke politike – možda čak i vojnog karaktera.
No, ni Dodikov odlazak ne znači kraj krize. Njegova politika sukoba s Bošnjacima, indirektno, ojačala je poziciju Dragana Čovića i HDZ-a. Izostanak dijaloga između Hrvata i Bošnjaka samo je oslabio Federaciju BiH, dok se sve češće odgovornost prebacuje na Bošnjake, iako je politički kurs Zagreba – od Plenkovića do Milanovića – sve otvorenije licemjeran i usmjeren ka ostvarivanju ciljeva kroz destabilizaciju BiH.
U tom kontekstu, Stipe Mesić ostaje upamćen kao “posljednji Mohikanac” koji je zastupao dobre odnose s Bošnjacima, za razliku od Milanovića, koji se iz političkog učenika Ivice Račana transformirao u zagovornika tumačenja Tuđmanove ideologije kroz prizmu islamofobije.
Milanović koristi retoriku o navodnoj majorizaciji Hrvata kako bi prikrio stvarne političke ciljeve. No, kako ironično primjećuje sarajevska “ćaršija”, Hrvati su u bivšoj Jugoslaviji imali svog doživotnog predsjednika – Josipa Broza Tita – pa su tu državu ipak nazivali “kazamatom” i “Srboslavijom”.
Sve ovo ukazuje da BiH ulazi u novu fazu krize – drugu rundu sukoba, ovaj put ne samo sa Dodikom, već i sa Zagrebom.
Thebosniatimes.ba
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
