Ekspertski član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH), delegiran ispred Vlade Federacije, učinio je ono što bošnjački zvaničnici i političari ne čine već godinama: iskoristio proceduralne, zakonske mogućnosti – suštinski usidrene u ustavnoj strukturi – da blokiranjem jedne inicijative traži dobitke na drugom planu. Nije li to definicija svake politike, a naročito naše, koja je ustavnim poretkom određena kao zbir mogućnosti blokada i poželjnosti dogovora.
Razumijevanje prioriteta
Krnjić, bivši dugogodišnji direktor federalnog Penzionog zavoda, u upravno tijelo jedne od najvažnijih državnih institucija, koja raspolaže PDV-om, carinama, akcizama i putarinama, imenovan je 2021, za vrijeme vlade Fadila Novalića.
Podsjetimo, Krnjić je u više navrata odbio podržati jedan pravilnik UIO, kojim bi se omogućilo otvaranje novog graničnog prijelaza između BiH i Hrvatske u Bosanskoj Gradišci. Njegov stav: nema odluka i glasanja dok se ne riješi suštinsko pitanje u ovoj državnoj upravi – pravedna i zakonita raspodjela svih prihoda.
Krnjić je odlučio političkim i institucionalnim sredstvima tražiti ono na šta se sadašnja vlast Trojke osvrće uglavnom verbalno. Niko ne niječe da Republika Srpska neosnovano uzima oko 100 miliona KM koji pripadaju Federaciji, jer se koeficijenti raspodjele ne usklađuju pravovremeno po zakonu. Ali niko ništa, uglavnom, nije ni poduzimao. Federacija jeste tužila RS, ali takvi procesi traju godinama.
A prihodi se nepravedno raspodjeljuju upravo zato što kadrovi iz RS rade ono zbog čega Krnjića sataniziraju – blokiraju.
No, ne ulazeći u tehnikalije ovog predmeta, vrijedi se osvrnuti na neočekivanu i neviđenu podršku bošnjačko-bosanske javnosti, koja je gotovo jednoglasno podržala Krnjićev hrabri stav.
Panika sarajevskih medija pred Plenkovićem
Malo je ko i iz vladajuće bošnjačke garniture, tako submisivne prema SNSD-u i HDZ-u, prigovorio šta bitno Krnjiću. Jedino je federalni premijer Nermin Nikšić, po običaju arogantan i sve nervozniji zbog afere Spengavanje, direktno optužio Krnjića da radi za SDA.
Krnjić nije zadobio simpatije i podršku javnosti samo zato što je nešto blokirao. Nije ni samo zato što je naprosto postupio ispravno. Krnjić se javnosti svidio i zbog odmjerenih nastupa, samopouzdanja i smirenosti u javnim nastupima. Nije podlegao čak ni dobacivanjima državnog ministra finansija Srđana Amidžića nakon sastanka u Banjoj Luci. Nije ga uspjela isprovocirati ni novinarka jedne privatne televizije pod utjecajem države Srbije.
Nije podlegao ni pritisku nekih sarajevskih medija, patološki zaljubljenih u Hrvatsku, kada su panično izvještavali da će blokiranjem otvaranja prijelaza i mosta osramotiti našu državu, jer na ceremoniju dolazi premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Tada smo napisali da Krnjić gleda „malo dalje od jednog mosta“, a on je uistinu tako postupao tokom cijele hajke i uz niz sastanaka u atmosferi pritiska i šikaniranja. Plenkoviću je na kraju ostalo, da pomoću svojih kadrova u našim institucijama, ušeta u Bosnu i Hercegovinu preko prijelaza koji je otvoren samo za tu svrhu.
Krnjić i Hasanović: Tehnokrate koji razumiju politiku
Krnjićevo držanje je, nadalje, mnogo važnije i od same raspodjele prihoda, iako su posrijedi ogromni iznosi. Ovaj do sada relativno nepoznati viši činovnik, kadar Stranke demokratske akcije iz Novog Travnika, po svemu, dakle, tehnokrata višeg ranga, pokazao je više političke odgovornosti i vještine nego deseci naših političara, SDA-ovaca prije svih, s višedecenijskim medijskim, parlamentarnim i izvršnim stažom.
Krnjić nam također pokazuje kakvi kadrovi trebaju ovoj državi i kakve kadrove moraju protežirati, njegovati i graditi svi oni koji uistinu hoće da jačaju državu i njene institucije koje neće biti samo agenture Srbije i Hrvatske.
Ohrabrujuće je bilo vidjeti i zamjenika ministra finansija Muhameda Hasanovića, kadra SDP-a, koji je – ne izrijekom ali djelom, što je važnije – podržao Krnjića i oštro se usprotivio kadrovima RS u državnom sektoru finansija.
Hasanović je svoju odlučnost i odgovornost prema državi potvrdio i djelom, odbivši imenovanje Vlade Federacije za direktora Poreske uprave, svjestan, što je i sam rekao, da bi odlaskom s mjesta zamjenika ministra prepustio kompletan sektor destruktivcima iz SNSD-a.
I SDP i SDA će, ukoliko uistinu teže jačanju države, morati pronaći, ohrabriti i zaštiti što više kadrova poput Krnjića i Hasanovića. Jer, u besplodnoj dilemi tehnokrate ili političari, njih dvojica nam pokazuju da je rješenje u tehnokratama koji razumiju politiku, za razliku od politikanata koji nemaju ni stručnosti ni političkog damara.
