Zašto mediji tvrde da bojkot nije uspio i ko manipuliše podacima?
Građani se ponovo pozivaju na bojkot trgovačkih lanaca zbog drastičnog poskupljenja osnovnih namirnica. Novi bojkot kupovine u supermarketima zakazan je za petak i subotu, 7. i 8. februara, s ciljem slanja jasne poruke trgovcima koji neosnovano povećavaju cijene.
Manipulacija podacima o prethodnom bojkotu
Iako su pojedini mediji prenijeli da prethodni bojkot nije uspio, razlog tome leži u širokoj klasifikaciji trgovinske djelatnosti koju koristi Porezna uprava FBiH. Naime, u podatke o prometu trgovine ne ulaze samo kupovine u supermarketima, već i druge transakcije.
U izvještaj Porezne uprave FBiH o ukupnom prometu u sektoru trgovine ulaze mnoge transakcije koje nemaju veze s trgovačkim lancima i prodajom prehrambenih proizvoda. Neki od tih primjera su:
- Kupovina građevinskog materijala – Cement, cigla, boje, lakovi i drugi građevinski proizvodi koji se prodaju u specijalizovanim trgovinama.
- Prodaja bijele tehnike i elektronike – Kupovina frižidera, veš mašina, televizora, telefona, laptopa i druge tehničke opreme.
- Kupovina namještaja – Prodaja stolova, stolica, ormara, kuhinja i drugog namještaja u salonima.
- Prodaja auto-dijelova i opreme – Kupovina guma, akumulatora, ulja i drugih dijelova za vozila.
- Kupovina građevinskih alata i mašina – Uključujući bušilice, brusilice, motorne testere i profesionalne alate za zanatlije i firme.
- Prodaja goriva na benzinskim pumpama – Promet koji ostvaruju benzinske pumpe također ulazi u sektor trgovine.
- Kupovina medicinske opreme i lijekova – Prodaja lijekova u apotekama i medicinskih pomagala poput aparata za pritisak ili ortopedskih pomagala.
- Prodaja kancelarijskog materijala i školskog pribora – Kupovina papira, štampača, tonera, olovaka, sveski i ostalog kancelarijskog i školskog materijala.
- Prodaja poljoprivredne opreme i sjemenskog materijala – Kupovina traktora, freza, sistema za navodnjavanje, sjemena i pesticida.
- Kupovina odjeće i obuće – Promet ostvaren u buticima i tržnim centrima sa garderobom i obućom.
Tako, ako je neko 31. januara kupio bilo šta od gore navedenog, to je statistički zavedeno kao trgovina, iako nema veze s bojkotom prehrambenih proizvoda u trgovačkim lancima.
Ovi primjeri pokazuju da ukupan promet u sektoru trgovine ne odražava nužno potrošnju u supermarketima, što može dovesti do pogrešnog zaključka da bojkot kupovine prehrambenih proizvoda nije imao efekta.
Zašto Porezna uprava FBiH nije objavila podatke samo za trgovačke centre na koje se bojkot odnosio?
Postavlja se ključno pitanje – zašto Porezna uprava FBiH nije izdvojila promet isključivo u supermarketima i trgovačkim lancima koji su bili meta bojkota, već je koristila generalne podatke o cijelom sektoru trgovine? Takav izvještaj bi jasno pokazao da li je promet u supermarketima zaista opao tog dana i time dao realnu sliku efekta bojkota.
Transparentno objavljivanje podataka koji se odnose samo na sektore pogođene bojkotom omogućilo bi javnosti da stekne tačan uvid u njegov uspjeh. Ovakav način izvještavanja dodatno bi povećao povjerenje građana u institucije i pokazao stvarnu snagu potrošačkog bunta. Bez toga, postoji osnovana sumnja da su podaci prezentirani na način koji umanjuje značaj bojkota i obeshrabruje buduće slične akcije.
Novi bojkot – još jača poruka trgovcima
Organizatori bojkota poručuju da će se ovaj put akcija odvijati tokom dva dana kako bi efekat bio još izraženiji. Pozivaju građane da se uzdrže od kupovine u velikim trgovačkim lancima i na taj način pokažu nezadovoljstvo stalnim rastom cijena osnovnih proizvoda.
Hoće li trgovački lanci reagovati na ovakav pritisak, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – sve više građana shvata moć potrošačkog bunta.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
