Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZBiH) iz interventne budžetske rezerve Budžeta institucija BiH izdvojila je 10.000 KM za „Sveučilište u Mostaru“ za pomoć u nabavci softvera za detekciju plagijarizma, piše Fokus.ba.
Iako je ova odluka, na prvi pogled, samo jedna od brojnih u posljednjim sedmicama i mjesecima, kada je u pitanju interventno izdvajanje iz budžetske rezerve Budžeta institucija BiH, Fokus otkriva da je zapravo Krišto, koja potpisuje navedenu odluku, zahvatom u „interventna sredstva“ institucija BiH pogurala provođenje običnog tendera Sveučilišta u Mostaru!?
Kako sam i naziv „interventna sredstva“ govori, izdvajanje ovih budžetskih sredstava koristi se za hitne i nepredviđene slučajeve, poput, primjerice, pomoć stanovništvu pogođenom poplavama ili za liječenje pojedinih teško oboljelih građana i njihovih članova porodica.
Ugovor je potpisan
Da li je hitan i nepredviđen slučaj podrška realizaciji tendera Sveučilištu u Mostaru?
Naime, kako saznajemo, Sveučilište u Mostaru je, o čemu svjedoči odluka do koje smo došli, 18. juna izabralo najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke softvera za detekciju plagijarizma za SUM provjeru ocjenskih i znanstvenih radova.
Ugovor od 16.000 KM (bez PDV-a) dodijelili su firmi NEXIS d.o.o. iz Sarajeva.
Cijena ugovora s PDV-o, iznosi 18.720 KM. Inače, na ovom tenderu NEXIS je ujedno bio i jedina firma koja je dostavila ponudu.
Zanimljivo je da je predsjedavajuća Krišto odluku kojom država praktično sufinansira više od 50 posto iznosa nabavke softvera za detekciju plagijarizma donijela još 29. oktobra, ali tek sada je objavljena u Službenom glasniku BiH. Navedenom odlukom Sveučilište se obavezuje da će u roku od šest mjeseci od dodjele novčanih sredstava dostaviti izvještaj o utrošku sredstava.
Krišto je odluku donijela još 29. oktobra, ali tek sada je objavljena u Službenom glasniku BiH
Kada je riječ o plagijarizmu, treba napomenuti da se i sam rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, koji je jedan od utemeljitelja HDZBiH odnosno Mladeži HDZBiH (još davne 1991.), prije nekoliko godina teretio za prepisivanje čitavih stranica od drugih autora.
Ko koga plagira?
Kako je objavio portal Hercegovina.info u knjizi „Javno komuniciranje – pravo i etika“ čiji su autori uz Zorana Tomića još i Slavica Juka, te Marko Sapunar i Marinko Jurilj, ustanovljeno je da je glavnina pasusa na stranicama 140-143 prepisana od autora Daniela Cornua iz knjige „Etika informisanja“ i to bez navođenja autora ili pozivanja na navedeno djelo. Također, otkriveno je da je iz drugih djela prepisivano, a što je ustanovljeno u pojedinim fusnotama navedene knjige grupe autora na čelu s Tomićem.
Ostaje da se vidi da li će i kakav izvještaj o utrošku 10.000 KM Tomić poslati predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, odnosno da li će se kupljeni softver primjenjivati i na naučne radove osoblja Sveučilišta u Mostaru.
Kada je riječ o tekućoj rezervi institucija BiH, ona je u ovoj godini iznosila 4,2 miliona KM. Članovi Predsjedništva BiH, zatim Parlamentarna skupština i Vijeće ministara BiH, kao i rukovodioci potonje dvije državne institucije nisu prezali od toga da navedena „interventna sredstva“ koriste kako kome odgovara pravdajući to diskrecionim pravom.
📢 Imate mišljenje o ovoj temi?
Uključite se u raspravu i ostavite komentar na našem sajtu ili društvenim mrežama. BALKAN X PORTAL
