Krenuo lov na sezonske radnike iz BiH: “Glavni konobar ima platu oko 1.000 eura”

Menadžer marketinga portala za zapošljavanje Mojposao.ba, kazala je da je na njihovom portalu nedavno objavljeno više oglasa za sezonske poslove, a najviše su ih davali poslodavci iz Hrvatske.

“Tražimo konobare, kuhare, šankere, sobarice i čistačice za rad na području otoka Hvara u periodu od početka marta do kraja oktobra”.

To je samo jedan od sve češćih oglasa koji pokazuju da su poslodavci u Hrvatskoj već uveliko u potrazi za radnicima iz BiH i da se nadaju boljoj ljetnoj sezoni nego što je bila prošlogodišnja.

“Zaposleni koji su već radili na Hvaru prethodne sezone ne moraju ponovo ispunjavati obrazac. Svi koji su dobili pozitivnu ocjenu od rukovodioca i čije tačne podatke imamo u bazi podataka, pravovremeno će dobiti sva uputstva i obavijesti o budućim ponudama i zapošljavanju”, navodi se u oglasu.

Adisa Fazlović, menadžer marketinga portala za zapošljavanje Mojposao.ba, kazala je za “Nezavisne” da je na njihovom portalu nedavno objavljeno više oglasa za sezonske poslove, a najviše su ih davali poslodavci iz Hrvatske.

“Oni imaju sajam poslova u ovom periodu, gdje potražuju različite profile radnika iz ugostiteljstva i turizma. Također, ni naši lokalni poslodavci, bar kada je u pitanju sezona na moru, ne kasne, te je objavljeno nekoliko oglasa za Neum”, kazala je Fazlovićeva.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, kaže da su mu se u proteklom periodu obratile desetine poslodavaca iz Hrvatske, koji najviše traže pica majstore, konobare i kuhare.

Ističe da Hrvati nude dobre uslove, te da su plate značajno veće nego u BiH i Srbiji.

“Sve je po zakonu, radnik je prijavljen sto posto na platu, radi osam sati dnevno, a u slučaju prekovremenog rada, sati se plaćaju. Glavni konobar ima platu oko 1.000 eura. U sezoni s prekovremenim satima neki su izlazili i na 2.000 eura”, kaže Tatić.

Da će potraga za sezonskim radnicima iz BiH za rad na Jadranskom primorju zavisiti od situacije sa virusom korona, smatra Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca”, koji ističe da radnici iz BiH prošle godine nisu išli na sezonski rad.

“Ove godine, ako se stabilizuje situacija sa virusom koronom, biće sigurno velika potražnja za sezoncima. Ranijih godina veliki broj ugostiteljskih radnika s naših prostora išao je na sezonski rad u Hrvatsku i Crnu Goru”, kazao je Tatić.

Dodao je da bi se bh. radnicima čak ispatilo da urade i PCR test ukoliko bi bilo potrebno.

“Sigurno je da radnik koji radi sezonu na Jadranskom primorju zaradi mnogo više nego što može jedan ugostitelj iz BiH da mu plati”, ističe Tatić.

I Hercegovci se i ove godine nadaju sezonskim poslovima u Dubrovniku, Slanom i okolnim graničnim hrvatskim mjestima, ali su donekle svjesni da će to biti u manjoj mjeri nego što je bilo prije pandemije.

Mnogi Trebinjci i Trebinjke koji su ranije godinama odlazili po šest ili devet mjeseci na privremeni rad u susjedni Dubrovnik kažu da ih je u svemu više omelo ukidanje kvota o izdavanju radnih dozvola radnicima iz inostranstva, jer sada poslodavci najprije moraju potraživati radnike sa svojih berzi rada pa tek onda tražiti one iz drugih zemalja, što ranije nije bio slučaj.

“To podrazumijeva najprije testiranje tržišta rada koje izvodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. On potvrđuje opravdanost zapošljavanja stranaca zato što nema domaće radne snage, tako da u zanimanjima trgovaca, sobarica, vozača i slično najprije treba da se provjeri njihova berza rada, pa tek onda mi dolazimo na red, što bi veliki broj Trebinjaca i Trebinjki dovelo u situaciju da uopšte ne budu pozvani na svoja stara radna mjesta. Ipak, sve zavisi od sezone”, rekla je za “Nezavisne” Trebinjka Jefimija Ot, koja je ranijih godina po devet mjeseci radila kao sobarica u jednom lancu dubrovačkih hotela.

Ona je, kaže, u kontaktu sa svojim ranijim poslodavcima te i sa mnogim drugim, ali je neizvjesno da li će je i kada pozivati na posao, iako su ljetni mjeseci već sada na bukinzima u potpunosti puni u većini hotela.

“Ranijih godina sam već sredinom januara počinjala poslove s radnom dozvolom”, kaže Otova.

Ona napominje da je u prošloj godini radila svega nekoliko dana, a onda su se zatvorile granice i ostala je bez posla, ali je ušla u program Vlade Hrvatske vezan za pomoć radnicima koji nisu radili zbog korone i primala je platu još narednih pet mjeseci.

“Zasad, ne samo meni, nego i brojnim Trebinjcima koji su u Dubrovniku nalazili sezonsko zaposlenje, preostaje samo da čekamo i da se nadamo dobroj sezoni kako bismo bili pozvani na posao”, dodaje Otova.