Je li BiH pred raspadom ili je aktualna kriza šansa za izgradnju uistinu stabilne i prosperitetne države, u emisiji “Fokus” RTV Herceg-Bosne analizirao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ujedno predsjednik stranke Narod i pravda.
Konaković je rekao da je uvjeren da će država iz aktuelnih izazova izaći još jača.
Kazao je da je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku sužen prostor i trenutno izgleda kao neki meksički kartel kojem se ne može prići. Ustvrdio je, međutim, da će Dodik doći pred institucije Bosne i Hercegovine ili će pak vječno biti bjegunac, vjerovatno u Rusiji.
Upitan može li ipak doći do razgovora s predstavnicima SNSD-a o budućnosti BiH, Konaković je rezolutno kazao da u trenutnim okolnostima nema mogućnosti razgovora jer je Dodik prvostepeno na šest godina sklonjen iz političkog života.
“U Americi se kaže da se s teroristima ne pregovara, a Dodik je uistinu postao terorista jer terorizira Srbe u RS-u i Bosnu i Hercegovinu u cjelini”, kazao je Konaković dodajući da bi se već sutra sastao s predstavnicima SNSD-a koji, kako kaže, ne sudjeluju u ovom udaru.
“Oni imaju svoje parlamentarne snage koje sudjeluju u radu parlamenata. To ne negiram, ali s Miloradom Dodikom nikada više nećemo sjesti”, rekao je Konaković.
Na novinarsko pitanje bi li nova većina na državnom nivou bila sposobna provesti reformu Izbornog zakona BiH, da se provedu sve presude domaćih i međunarodnih sudova na način da jedan narod drugom narodu ne bira i nameće političke predstavnike, Konaković je kazao da za takvo nešto nije sposobna niti jedna većina.
“Očigledno niti jedna većina na državnom nivou nije sposobna izvesti taj proces do kraja jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika je da smo mi kao opozicija sudjelovali na neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočarenje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikoga ne čine potpuno zadovoljnim i sretnim, ali drastično popravljaju stanje u BiH”, rekao je Konaković.
Kazao je da je on govorio da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH, te da smatra da se ne može govoriti o samo “jednom dijelu problema”.
“Moramo se potruditi i stvoriti ambijent da se ovo pitanje u cjelini rješava. Bili smo vrlo blizu elektorskog modela koji ne bi označavao preustroj teritorija, ‘treće entitete’, odvajanje RS-a… Bili smo blizu implementacije presuda na način da se brišu etnički prefiksi, da se kaže ‘dva iz FBiH i jedan iz RS-a’.
Čak smo dogovorili u Neumu da se na državnom nivou brišu etnički prefiksi u Domu naroda”, rekao je Konaković.
Spreman je, kaže, razgovarati u svakom trenutku o rješenjima.
“Ali, nemoguće je da sjednemo i kažemo ‘u redu ljudi, tražimo rješenje za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu’. Ali, moramo riješiti najveću diskriminaciju u Evropi, možda čak u svijetu; da građani jedne zemlje ne mogu biti kandidati za neke pozicije zbog geografije, CIPS-a ili područja na kojem žive”, rekao je Konaković.
Po njemu je problem i to što najveće stranke Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima smatraju samo one koji pripadaju tim političkim opcijama.
“Ne možete reći da Danijela Kristić iz mog NiP-a nije Hrvatica ili da ne pripada katoličkoj vjeroispovijesti. Moramo se pomiriti s činjenicom da Bošnjaci trebaju živjeti u Širokom Brijegu, da trebaju živjeti u Livnu; da Hrvati normalno žive u Tuzli, Sarajevu, Bihaću… Treba se brinuti i o tim Hrvatima, a ne koncentrirati ljude isključivo na jednoj geografiji”, rekao je Konaković.
