Komšić alarmira Brisel: Radikalna desnica želi da BiH nestane s političke mape Evrope
Željko Komšić na Samitu EU – Zapadni Balkan u Brisleu//
Nije krio razočarenje i zabrinutost
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je na samitu EU–Zapadni Balkan otvoreno govorio o blokadama, etničkim vetima i prijetnjama demokratskom poretku u BiH
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
U Briselu je danas održan Samit Evropska unija – Zapadni Balkan, koji je bio prilika da se pokaže i ponovo potvrdi snaga strateškog odnosa Unije i regije, te koristi koje taj odnos donosi građanima.
Prisutnima se, među ostalim, obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.
Nada u evropsko proljeće i Vučićev šamar EU: Podjela Balkana između napretka i blokade
Ovom prilikom podijelio je svoje viđenje budućnosti integracije BiH u EU.
– U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan, kazao je Komšić na početku obraćanja, pa nastavio:
“Svjedočili smo, žalosnom neuspjehu Vijeća ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Odluke o uspostavi Ureda Glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije od 2019 godine?
Prije svega, dozvolite da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koji sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, ‘neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje’. Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora ‘osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava’.
Etnička distribucija moći
Posebno ističući da ‘niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen’. Također, potpuno se slažem da ‘integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine’.
Uistinu, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojust-om. Također, sporazum s Frontex-om je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontex-ovog osoblja. Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmjenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete. Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu. Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU.
Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Europskog vijeća primjećuje ‘reformska dinamika je i dalje zaustavljena’. To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu.
Očekujem kako će imenovanje Koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.
Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći. Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnu i Hercegovinu sa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj. Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.
BHT na ivici gašenja
Uvođenje digitalnog signala je bilo zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo. Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno – reći ću vam – putem demokracije. Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom ‘Europski demokratski štit’, predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promovira, jake i otporne demokracije širom EU. Vjerujem kako i države kandidati za članstvo u EU trebaju imati učešće u tome na neki način.
Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokracije. Prije tri decenije, Dayton-ski mirovni sporazum je kreirao ustav gdje je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka. Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru.
Upravo zato dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu.
Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtjeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ukoliko se radi o krhkim koalicijama. U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine moramo imati apsolutnu jednoglasnost po pitanju oružanih snaga i pitanja obrane, a samo jedan uslovni veto može zaustaviti vanjsko-političke odluke.
Zbog toga je naše pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško za postići. Posebno u tako kompleksnim geopolitičkim prilikama.
Ukoliko bismo primjenili principe pune demokracije, sve pomenute odluke na EU putu Bosne i Hercegovine mogle bi se donijeti bez veta, i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU. Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći spriječava istinsku proeuropsku političku većinu da donosi odluke. Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao “radikalno-islamističke”, što nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov ‘europski’ potencijal i spriječi korištenje pune demokracije.
BiH – “propala država”
Radikalne desničarske, anti-europske stranke iz EU, regiona, i njihovi sateliti u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se Bosna i Hercegovina zaustavi na svom europskom putu, i učini da moja zemlja nestane s političke mape Europe.
Njihov plan je da blokiraju sve institucije Bosne i Hercegovine i učine donošenje odluka nemogućim. Spriječe održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem finansiranja izbora. Iniciraju konflikte i promoviraju narativ o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine.
Treba biti jasno kako ove anti-europske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put. Neće uspjeti jer je većina građana Bosne i Hercegovine protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost.
Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70% građana Bosne i Hercegovine za EU integracije. To je tako jer demokracija i san o europskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu mora, i hoće prevagnuti. San kako demokracija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znače isto”, kazao je u Briselu Željko Komšić.
