KOMŠIĆ POKUŠAO OBJASNITI: “Bakir Izetbegović i ja nismo vezani pupčanom vrpcom”

Govoreći o Prijedlogu zakona o državnoj imovini, koji je usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tvrdi da članica Predsjedništva Željka Cvijanović (SNSD) ne može uložiti veto na ovu odluku.

Ukazao je na to šta bi Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogao koristiti kao argument da ne razmatra Prijedlog zakona koji je usvojilo Predsjedništvo.

“Nije tačno, kako to neki pokušavaju predstaviti, posebno u Republici Srpskoj, da se može uložiti veto – ne može. Otvorila se rasprava da li članovi Predsjedništva imaju legitimitet predlagati zakon – očekujem da će Kolegij odbiti upravo s tim obrazloženjem, bez obzira na to šta mislimo ja i predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović (SDP) da članovi Predsjedništva imaju pravo predlagati Zakon. To je dobar zakon, stručni ljudi su radili na tome. Oslanja se na presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i ima ustavnu osnovu”, naglasio je Komšić.

Prema njegovim riječima, ako Kolegij upotrijebi taj argument, uradit će se sve da zakon bude u parlamentarnoj proceduri.

“Kako će parlamentarna većina odlučiti, to je do njih. Zakon je zaista solidan, po meni, vodio je računa o svemu što je ustavni osnov i što su presude Ustavnog suda. Kada bi vladala logika, a ne politizacija, onda bi zakon dobio potrebnu većinu jer politika ne mora uvijek biti kontra logike”, dodaje.

Posjeta predsjednice Evropske komisije

Potvrdio je da je na susretu Predsjedništva i von der Leyen u Sarajevu bilo disonantnih tonova i tema, za koje je naveo da nisu uvijek, kako je izjavio u “Jutru za sve” BHT1, kvalifikovane za svaku vrstu sastanka. Istakao je da su razgovarali i o ulozi Srbije i “srpskom svetu” u regiji.

“Von der Leyen je preko toga prošla hladno, kao da to niko nije spomenuo, što mogu shvatiti jer je došla drugim poslom. To je inicirao Bećirović, to je izazvalo repliku Cvijanović. Interesantna je reakcija von der Leyen, koja je rekla da joj je drago da postoji dinamika odnosa u Predsjedništvu. To je diplomatski rječnik i situacija iz koje se izvukla”, ocijenio je.

U osvrtu na pitanje Kosova na susretu s predsjednicom Evropske komisije, kazao je da nemamo pravo govoriti o trećim državama ako njihov predstavnik nije tu.

“Kosovu ne bi bilo drago da se u Sarajevu priča o njima, a da oni nisu tu. Zato sam reagirao tako. Stavimo sebe u takvu situaciju – reagiramo uvijek kada Milanović, Plenković ili Vučić govore o Bosni i Hercegovini kada ona nije tu. Deklaracija ‘Srpskog sabora’ je opasan dokument, ne želeći da dolijevam ulje na vatru”, rekao je.

Komšić je državnoj vlasti poručio da je “zapela” na pitanjima koja je predsjednik RS-a Milorad Dodik (SNSD) “ugurao” u agendu. Dodikovo prisustvo na prošlosedmičnom proširenom samitu BRICS-a je ocijenio kao iracionalno ponašanje i poruka Zapadu, kojom u rizik stavlja stanovnike RS-a.

Schmidt i predmet “Kovačević”

Smatra da iza namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu “Kovačević” stoji koordinirana akcija.

“Možete vidjeti cijelu koordiniranu akciju Zagreba, diplomatije, vjerujem Hrvatske obavještajne službe, aktivnosti proksija u obliku HDZ-a i Schmidta koji je dokazani promotor takvih stavova i takve politike da pokušaju oboriti presudu ‘Kovačević’, navodeći kao razlog za to da to može uzrokovati strašne političke probleme”, naglasio je.

S druge strane, naveo je da borba za ljudska prava, kako je izjavio, nikako ne može destabilizirati stanje bilo gdje.

“Kako činjenice mogu destabilizirati stanje. Ko kaže da se meni u politici sve sviđa, ali jednostavno postoje institucije koje određuju pravila, a to je Sud u Strazburu. Ako je potrebno dodatno dokazivati da nismo svi isti po pitanju aktivnog i pasivnog biračkog prava, onda smo slijepi kod očiju”, dodaje.

Na pitanje da li će obaranje presude u predmetu “Kovačević” biti kraj građanske države, Komšić je odgovorio da će to biti “popriličan udarac”.

Ustavni sud, ubistvo policajca i izbori u SAD-u

Komentirajući rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, istakao je da SNSD, HDZ i SDA imaju kontrolu nad ovim sudom. Ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi, koje je izvršio 15-godišnjak, naveo je kao nešto čega se plaši.

“Deprimirajuća situacija za mlade čini ih podložnim raznim vrstama utjecaja. To se može ogledati pozitivno kada se okrenu nauci, učenju, umjetnosti i kulturi, a može se ogledati u destrukciji kao što je ubistvo policajca. Daj da se zapitamo šta radimo kao društvo, kako ih odgajamo, kakav sistem vrijednosti im predstavljamo, šta ih učimo, kakav nam je školski sistem. Zanemarili smo pedagošku funkciju u obrazovnom sistemu”, rekao je.

Upozorio je da bi pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima mogla donijeti drugačije odnose u svijetu, što bi se moglo odraziti i na Bosnu i Hercegovinu te da bi najvišu cijenu mogla platiti Ukrajina.

Lokalni izbori

Kazao je da je izvukao pouke iz lokalnih izbora te da je predizborna kampanja protekla u tenzijama između Trojke i SDA, a da je DF nastojao izbjeći te tenzije. Mišljenja je da je takvo ponašanje DF-a bilo nešto to ljudi ne vole i da je to doprinijelo lošem rezultatu ove strane. Prema Komšićevim riječima, ne može reći da su DF i SDA bili partneri na izborima.

“Kako imate to partnerstvo, a organizacija SDA u Centru odluči da podrži protukandidata za načelnika Dennisu Gratzu (DF) – o kakvom partnerstvu govorimo”, poručio je.

Naveo je da on i predsjednik SDA Bakir Izetbegović “nisu vezani pupčanom vrpcom” i da on Izetbegoviću ne mora biti politički izgovor za bilo šta. Kako je zaključio, možda je suviše naivan i pogrešno postavlja prioritete. Naglasio je da nije nužno da DF na sljedećim Općim izborima ima kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno da postoji mogućnost da podrže nekog kandidata.