KOMENTAR DANA / Građani BiH za siromaštvo krive korupciju i političku kontrolu ekonomije

Centar za politike i upravljanje (CPU) je u 2020. godini proveo istraživanje stavova građana BiH o najvažnijim ekonomskim temama, te u publikaciji “Stavovi građana BiH prema najvažnijim ekonomskim pitanjima” dao pregled javne percepcije o tome zašto je Bosna i Hercegovina na trenutnom stepenu ekonomskog razvoja i koje ekonomske politike građani vide nužnim za ekonomski napredak.

Istuču da je većina građana Bosne i Hercegovine zainteresirana za pitanja koja se tiču ekonomije, tačnije oko 65 posto. To su stavovi građana o stanju ekonomije, zadovoljstvu javnim uslugama, te o tome kako u budućnosti trebaju izgledati naše ekonomske politike.

Naglašavaju da u svim regijama zemlje, bez obzira na nivo obrazovanja ili status zaposlenja, jedna trećina stanovništva vidi korupciju kao ključni problem u zemlji, dok trećina građana kao ključni problem vidi političke elite.

– Zahvaljujući skromnim stopama ekonomskog rasta prije krize izazvane pandemijom, samo 11 posto građana smatra da smo se u posljednje četiri godine ekonomski razvijali, dok skoro polovina punoljetnog stanovništva, njih 47 posto, smatra da je ekonomija nazadovala, a 39 posto da smo ekonomski stagnirali. Čak 77 posto građana se slaže sa tvrdnjom da je pravna nesigurnost jedna od najznačajnih prepreka za rast investicija u zemlji – navodi se u saopćenju CPU.

Po stavovima 38 posto građana siromaštvo u zemlji je posljedica korupcije, dok 34 posto smatra da je siromaštvo rezultat neuspjeha planskog vođenja ekonomije kroz političku kontrolu, a 6,1 posto ispitanog stanovništva smatra da je za siromaštvo zaslužan rat. Ovakvi stavovi o siromaštvu pokazuju da su građani svjesni sistemske odgovornosti za siromaštvo u zemlji, ali je na ovom pitanju vidljiv međugeneracijski jaz – kod mladih u zemlji preovlađuje stav da je siromaštvo posljedica neuspjeha planske ekonomije kroz političku kontrolu, dok građani stariji od 50 godina smatraju da su nerad i ljenost ključni razlog siromaštva u zemlji.

Kao rezultat bosanskohercegovačke ekonomije bazirane na tržišnoj ekonomiji, privatnom sektoru i otvorenom tržištu 41 posto građana vidi poboljšanje ekonomske situacije, 35 posto smatra da bi došlo do otvaranja novih radnih mjesta, dok 23 posto građana smatra da bi se povećao izvoz bh. proizvoda. Manje od osam posto smatra da bi takva ekonomija rezultirala eksploatacijom radnika, pogoršanjem ekonomske situacije ili rastom nezaposlenosti. Nešto manje od polovine stanovnika (48 posto) smatra da tržišna ekonomija predstavlja ključ ekonomskog napretka BiH.

Zbog dosadašnjeg procesa provođenja privatizacije koju je karakterisao manjak trasparentosti i loši ekonomski efekti, kod većine građana još uvijek postoji bojazan da će proces privatizacije rezultirati negativnim posljedicama. Više od polovine stanovništva BiH smatra da državna preduzeća ne treba privatizirati (54 posto), dok 42 posto podržava privatizaciju svih ili kompanija koje nisu od strateškog značaja.

Čak 86 posto građana smatra da država treba subvencionirati otvaranje radnih mjesta. Odgovornost za pronalazak posla 10 posto građana pripisuje pojedincu, koji je po njihovom mišljenju sam odgovoran za pronalazak svog zaposlenja, 53 posto smatra da je obaveza države da svakome osigura adekvatno profesionalno obrazovanje ili prekvalifikaciju kako bi pojedinac sebi našao posao, a 37 posto građana smatra da je država dužna da svakom pojedincu nađe posao.

Rješenje za otvaranje novih radnih mjesta je za 43 posto stanovnika u otvaranju novih fabrika u državnom vlasništvu, a skoro jednak broj (42 posto) građana smatra da je neophodno da država uredi sistem tako da građani sami pokreću biznise i otvaraju nova radna mjesta. Za 14 posto građana rješenje je da država subvencioniše privredu.

Osam od deset građana BiH se slaže sa stavovima da bi bogatiji slojevi društva trebali plaćati veću stopu poreza na dohodak, te da je potrebno smanjiti porezno opterećenje rada, 44 posto građana smatra da stopu PDV-a od 17 posto ne treba mijenjati, 35 posto smatra da je potrebno uvesti dvije stope PDV-a, jer jedna stopa PDV-a nije pravedna, dok 14 posto građana smatra da bi stopu PDV-a bilo opravdano povećati, ukoliko bi se dodatnim prihodima osigurala bolja zdravstvena usluga za sve građane.

Šest od deset građana BiH se ne osjeća slobodno i sigurno da pokrene sopstveni biznis. To ne iznenađuje, s obzirom na opštu lošu percepciju oporezivanja rada i na činjenicu da 67 posto građana smatra da je zadatak inspekcija da pokaže snagu i strogoću prema preduzećma koja krše propise, dok tek 15 posto građana smatra da inspekcije trebaju imati partnerski odnos s preduzećima kako bi im pomogle u poštovanju propisa. Sedam od deset građana smatra da je poljoprivreda karta za ubrzani razvoj.

Devet od deset građana BiH smatra da država treba pomoći izvoznicima. Osam od deset građana smatra da ne treba uvoziti ono što se može proizvoditi u BiH, a sedam od deset ispitanih smatra da razvoj domaće industrije treba zaštiti carinama od konkurencije.

Osam od deset građana BiH smatra da obavezno zdravstveno osiguranje treba da finansira zdravstvenu zaštitu koju pružaju javne i zdravstvene ustanove privatne prakse. Također, 84 posto građana se slaže sa stavom da su javne nabavke podložne korupciji, a 67 posto smatra da bi digitalizacija javne uprave unaprijedila kvalitet i pristupačnost javnih usluga i smanjila zloupotrebu javnog novca. Isto tako, 76 posto građana se slaže s tvrdnjom da je potrebno raditi na pravednijem usmjeravanju socijalnih transfera, a šest od deset ispitanih smatra da sistem socijalne zaštite nije jasan i efikasan.

Skoro šest od deset građana smatra da život u Bosni i Hercegovini u budućnosti neće biti bolji nego što je sada.

Centar za politike i upravljanje je uradio pregled ‘popularnih zabluda’, tema u kojima stavovi građana nemaju uporište u činjenicama i ekonomskoj stvarnosti, a koje mogu biti rezultat nedostatka informacija ili ekonomskog populizma u političkom diskursu, saopćeno je iz CPU.