Borba za tri stolice u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine već je počela, iako će se ishodi znati tek otprilike devet mjeseci.
Neki su kandidati već najavili borbu. Prije svih, Demokratska stranka (DF), čiji lider Željko Komšić, nakon dva uzastopna mandata, nema pravo na kandidaturu, najavila je da će kandidirati Slavena Kovačevića.
Bećirović i Efendić se odredili
Za glasove u Federaciji, kao cjelovitoj izbornoj jedinici, borit će se i predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
Sadašnji član Predsjedništva, Denis Bećirović (SDP i druge stranke) također je potvrdio da će nastojati obnoviti mandat. Podršku Bećiroviću već su najavili i dosadašnji partneri, Naša stranka, Narod i pravda (NiP) i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Od stranaka koje su ga prošli put podržale preostaje da se izjasne NES, Snaga naroda Rame Isaka i druge manje stranke.
SDA, HDZ i SNSD – čekaju
Najveća stranka, SDA, čiji je lider Bakir Izetbegović na prošlim izborima izgubio od Bećirovića još uvijek nije istakla kandidata.
Kao ni SNSD – mada je očekivati da se Željka Cvijanović ponovo bori za mjesto u Predsjedništvu, ali ni HDZ BiH – koji ima realnije šanse jer se Komšić ne može kandidirati.
Svakako, trebaju se odrediti i druge stranke iz HNS-a, gdje je možda izgledno da se HDZ 1990 i druge manje stranke oko njih suprotstave Čovićevom kandidatu, ili kandidatkinji, ako je vjerovati spekulacijama da bi to mogla biti Darijana Filipović, državna zastupnica.
Pad broja kandidata u Federaciji
Grafički i statistički pregled ukazuju na nekoliko trendova i pojava koje mogu biti korisne za razumijevanje ovogodišnje borbe za Predsjedništvo.
Broj ukupnih glasača u Federaciji stabilan je oko milion, ali broj onih koji biraju Bošnjaka ili Hrvata značajno varira, što je bilo najizraženije 2014, kada se Komšić nije kandidirao.
Najvažniji trend jeste da je primjetan, pogotovo u Federaciji, značajan pad broja kandidata. Od ukupnih 16 kandidata 2010. (9 Bošnjaka i 7 Hrvata), na prošlim izborima bilo ih je samo pet (3 Bošnjaka, 2 Hrvata).
Ako se broj kandidata konsolidirao, broj glasova potrebnih za pobjedu i dalje oscilira. Prije 16 godina, 2010, Bakir Izetbegović je kao Bošnjak sa 162 hiljade glasova ušao u Predsjedništvu, a 2022. Denis Bećirović sa 330 hiljada.
Stabilne brojke u RS-u
Zbog jednostavnijeg izbornog sistema, odnosno samo jedne kandidatske liste – Srbin sa teritorije RS-a – u ovom entitetu nema naročitih oscilacija.
Zanimljivo je da je broj glasača 2022. pa za oko 50 hiljada, iako je broj kandidata bio nešto veći nego ranijih godina.
Za člana Predsjedništva RS-a, ugrubo, potrebno je oko 300 hiljada glasova, s tim da razlike mogu biti minimalne.
K. E. (Odgovor)
