Dok se premijer Federacije BiH Nermin Nikšić suočava s kritikama zbog finansijskog stanja entiteta,
optužbe dolaze upravo iz političkog kruga koji je Federacijom upravljao punih 26 godina i iza sebe
ostavio višemilijardna zaduženja, privatizacijske afere i sistemsku devastaciju institucija.
Kontinuitet vlasti bez odgovornosti
Od 1994. godine i političkog uspona Harisa Silajdžića, pa preko SDA-ovih premijera Izudina Kapetanovića,
Edhema Bičakčića, Ahmeta Hadžipašića, Nedžada Brankovića, Mustafe Mujezinovića, do Fadila Novalića
u dva mandata, Stranka demokratske akcije bila je ključni nosilac vlasti u Federaciji BiH sve do 2023. godine.
SDA u vlasti Federacije BiH nije učestvovala svega dvije godine – tokom perioda takozvane „Alijanse“ od 2001. do 2003. godine. Sve ostalo vrijeme imala je potpun ili dominantan politički uticaj.
Privatizacija, dugovi i sistemski pad
Tokom tog četvrt vijeka vlasti, privatizovano je gotovo sve što se moglo privatizovati, često bez
jasnih kriterija i uz ozbiljne sumnje na zloupotrebe. Paralelno s tim, Federacija BiH je do 31. decembra 2022. godine zadužena za gotovo 6 milijardi KM – upravo u trenutku kada SDA gubi vlast.
Umjesto suočavanja s vlastitim bilansom, politička strategija nakon 2023. godine svela se
na prebacivanje odgovornosti.
Naslijeđeni dug i politička zamjena teza
Aktuelna Vlada Federacije BiH, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, u 2026. godini mora vratiti
oko 1,3 milijarde KM duga – obaveze koje su nastale za vrijeme prethodnih SDA-ovih vlada. Ipak, umjesto priznanja političke i finansijske odgovornosti, iz SDA se optužbe usmjeravaju
prema novoj vlasti.
Vlast na svim nivoima – i dalje bez krivice?
Treba podsjetiti da SDA u tom periodu nije bila samo dio vlasti u Federaciji, već i na državnom nivou,
kao i u većini kantona u Federaciji BiH. Uprkos toj činjenici, današnji politički nastupi djelujukao kombinacija pogubljenosti i krajnjeg političkog bezobrazluka.
Prst uperen u druge, ruke bez odgovora
Optuživati druge za vlastite greške uvijek je lakše nego pogledati rezultate vlastitedugogodišnje vladavine. Brojke su, međutim, neumoljive, a politička odgovornost se ne može
izbrisati promjenom narativa.
Pitanje više nije ko danas vraća dugove, već ko ih je stvorio – i zašto za to još niko nije položio račun.
