Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine i od jučer predsjednik Republike Srpske dolaze iz iste političke stranke, Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Nikada u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini nismo imali situaciju da ključne funkcije u oba entiteta i na državnom nivou drži jedna politička stranka, pišu Vijesti.ba.
Svjedoci smo svojevrsnog političkog presedana. Borjana Krišto, Lidija Bradara i Davor Pranjić su “ankeri” politike predsjednika HDZ-a i HNS-a Dragana Čovića.
U ovom trenutku najveća hrvatska stranka kontroliše i Klub Hrvata u Domu naroda Bosne i Hercegovine sa tri delegata, gdje je Čović i dopredsjedavajući Doma.
Također, predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH je HDZ-ovac i lice sa crne liste Marinko Čavara.
Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, dok HDZ kontroliše još tri pozicije. Ministarstvima pravde i civilnih poslova rukovode Davor Bunoza i Dubravka Bošnjak, dok je poziciju ministra sigurnosti preuzeo također kadar HDZ-a Ivica Bošnjak. Ne treba zaboraviti da su i zamjenici ministara u ministarstvima vanjskih poslova i odbrane također iz HDZ-a BiH, Josip Brkić i Slaven Galić.
U Vladi Federacije Bosne i Hercegovine HDZ ima pet ministara, od kojih je jedna funkcija zamjenika predsjednika Vlade. Na federalnom nivou HDZ kontroliše ministarstva: finansija, pravde, prometa i komunikacija, kulture i prostornog uređenja.
U Zastupničkom domu FBiH najveća hrvatska stranka ima 15 delegata i potpredsjedavajućeg Mladena Boškovića. U Domu naroda FBiH također imaju predsjedavajućeg Doma.
Kadrovi HDZ-a su premijeri u tri kantona: Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom, dok su još dio vlasti u Srednjobosanskom.
Čarobni broj u formuli za ovu kontrolu vlasti jeste 137.340 – to je broj glasova Hrvatske demokratske zajednice BiH na zadnjim Općim izborima.
Nakon svega navedenog može se bez sumnje konstatovati da pričom o ugroženosti HDZ BiH, na čelu sa Draganom Čovićem, potpuno kontroliše institucije u Bosni i Hercegovini.
Šira slika
Kada se pogleda ukupna vlast posljednjih 30 godina, postavlja se pitanje – u čemu je razlika između SDA, SDP-a, HDZ-a i SNSD-a? Iako se mijenjaju imena stranaka na vlasti, suštinski se ništa ne mijenja. Građani su već tri decenije izbačeni iz svih evropskih tokova, dok političke elite opstaju kroz iste obrasce podjela i trgovine funkcijama.
