Bosna i Hercegovina sve više podsjeća na prostor u kojem se političke elite nadmeću ne u reformama, investicijama i razvojnim strategijama, već u – zaduženjima.
Dok je režim Milorad Dodik godinama gradio model vlasti oslonjen na kredite i emisije obveznica, čini se da vlast u Federaciji BiH sve odlučnije kroči istim putem.
Republika Srpska je, prema dostupnim podacima, u samo dvadesetak dana februara dodatno zadužena za više od 130 miliona maraka. Takva praksa nije izuzetak, već kontinuitet politike koja budžetske rupe i socijalne obaveze krpi novim kreditima.
Dugoročne posljedice takvog pristupa – rast javnog duga, opterećenje budućih generacija i potencijalno raspolaganje strateškom imovinom – ostaju u drugom planu u odnosu na kratkoročno održavanje političke stabilnosti. Međutim, ono što je posljednje tri godine postalo vidljivo jeste da i Federacija BiH ulazi u sličan obrazac finansijskog ponašanja. Od dolaska na vlast koalicije koju čine Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i Pravda i Naša stranka, budžetska politika sve više se oslanja na nova zaduženja.
Enormna zaduženja i izborna godina
Ulazak u izbornu godinu dodatno pojačava pritisak na budžet. Povećanja socijalnih naknada, subvencija i drugih davanja imaju svoju političku logiku, ali i visoku cijenu. Procjene govore da u ovogodišnjem budžetu Federacije BiH nedostaje oko 2,3 milijarde maraka, uglavnom za pokrivanje tekućih obaveza, socijalnih davanja i vraćanje ranijih dugova.
Plan je da se oko 800 miliona maraka osigura na inostranim tržištima kapitala, vrlo vjerovatno ponovo kroz emisije na londonskom finansijskom tržištu. Od ukupnog planiranog zaduženja tek oko 470 miliona maraka predviđeno je za investicije, dok se ostatak odnosi na tekuću potrošnju i servisiranje postojećih obaveza.
Istovremeno, prihodi od indirektnih poreza bilježe rast u odnosu na prethodne godine, ali to očito nije dovoljno da se izbjegne dodatno kreditno opterećenje. Ukupan dug Federacije BiH, realizacijom najavljenih zaduženja, mogao bi se približiti iznosu od oko 8,5 milijardi maraka.
Trezorski zapisi i obveznice
Na jednoj od hitnih sjednica, Vlada Federacije BiH donijela je niz odluka o emisijama vrijednosnih papira. Planirane su emisije trezorskih zapisa u iznosima do 120 miliona maraka s rokom dospijeća 182 dana, zatim 40 miliona na 273 dana i dodatnih 40 miliona na 364 dana.
Uz to, predviđene su i emisije obveznica: 80 miliona maraka s rokom dospijeća tri godine, 50 miliona na pet godina, 40 miliona na sedam godina te 30 miliona na deset godina. Ukupno gledano, riječ je o približno 200 miliona maraka kratkoročnog i 200 miliona dugoročnog zaduženja u ovoj fazi.
Zvanično obrazloženje je nedostatak budžetskih sredstava i potreba finansiranja izdataka predviđenih budžetom. Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliko je održiv model u kojem se rastuće obaveze sistematski pokrivaju novim dugovima.
Dug kao politička strategija
Zaduživanje samo po sebi nije nužno negativno ako je usmjereno na razvojne projekte, infrastrukturu i dugoročni ekonomski rast. Problem nastaje kada se najveći dio sredstava koristi za pokrivanje tekuće potrošnje i socijalnih obaveza bez jasne strategije povećanja proizvodnje, investicija i novih izvora prihoda.
U takvom ambijentu, Bosna i Hercegovina rizikuje da u oba entiteta uđe u spiralu duga u kojoj će politički ciklusi diktirati tempo kreditnog zaduživanja, dok će stvarni razvoj ostajati po strani.
Građani, na kraju, ostaju taoci fiskalnih odluka koje će otplaćivati godinama. A utrka u zaduženju, umjesto utrke u reformama, postaje dominantan obrazac političkog djelovanja.
