Za mnoge ljude svijet bez kafe je nezamisliv. S njom počinju dan, završavaju ga, a stanka za kafu postala je neizostavni dio svakodnevice. Bosna i Hercegovina, koja je 12. na svjetskoj listi po potrošnji kafe po glavi stanovnika, suočava se s mogućim daljnjim poskupljenjem ovog popularnog napitka. U kafićima, cijene espressa već iznose do tri marke, a taj trend prati i sve veći broj lokala, čak i onih izvan turističkih destinacija.
Proteklih mjeseci svijet kafe suočava se s ozbiljnim izazovima. U aprilu je najavljeno poskupljenje kafe, a pitanje hoće li je biti u dovoljnim količinama postalo je sve aktuelnije.
Osim klimatskih promjena, na cijenu kafe utječu i nova pravila iz Bruxellesa. Firma koje uvoze kafu u Europu morat će do kraja godine dokazati da njihovi lanci nabave ne potiču krčenje šuma. Vanúsia Nogueira, čelnica Međunarodne organizacije za kafu (ICO), kazala je da je rok vrlo ambiciozan i da EU nije dovoljno pripremljena za uvođenje ovih promjena. Proizvođači upozoravaju da ni europski IT sistem nije spreman za prijavu potrebne dokumentacije, a latinoameričke zemlje već lobiraju za odgodu ove uredbe.
Ekipa Večernjeg lista razgovarala je s vlasnikom pržionice kafe iz BiH, koji je zbog veličine svog biznisa zamolio za anonimnost. Prema njegovim riječima, cijene sirovina dramatično su porasle. “Od početka pandemije, cijena kilograma kafe skočila je za više od 300 posto. No, situaciju dodatno kompliciraju veliki igrači na tržištu, koji diktiraju cijene. Iako bi mogli sniziti cijene za 30 posto, oni također podižu standarde, što povećava troškove”, objašnjava sugovornik.
Naglasio je kako se, iako cijene rastu, mora uzeti u obzir ulaganje u ugostiteljske objekte u BiH. “Kod nas se u prosječni kafić ulaže od 100 do 250 hiljada maraka kako bi sve bilo na najvišoj razini. Ako ugostitelj nudi ambijent i udobnost, dvije marke za kafu nisu previše. Povećala se i cijena radne snage. Danas dobrog konobara treba platiti, što je također dio problema s rastom cijena”, zaključio je.
Uz sve ove izazove, proizvođači i potrošači mogu se samo nadati da će klimatske prilike ići u prilog kafi, iako trenutno izgledi nisu optimistični. Kafa je burzovna roba, a njezina cijena podložna je globalnim utjecajima, zaključuje naš sagovornik.
