Preporuke i obavezne mjere kojima bi se ograničila potrošnja električne i toplotne energije i podstaklo njeno odgovorno korištenje, zemlje Europske unije užurbano planiraju i provode. Gase se osvjetljenja na brojnim objektima.
Dok se Europa plaši nestašice, u BiH trenutno samo strah od skupljih energenata i preporuke za racionalnijim korištenjem struje. Imamo li plan za uštede?
Svjetla Ajfelovog tornja bit će prigušena, piramide pariskog Luvra gase se dva sata ranije nego inače. Provođenje onoga o čemu je europska javnost govorila cijelo ljeto sada se i konkretizuje.
Mnoge zemlje u strahu od energetske krize ograničavaju temperaturu grijanja u javnim prostorijama na maksimalno 19 stepeni, ograničava se osvjetljavanje javnih spomenika, paljenje svjetlećih reklama te ulične i rasvjete u izlozima. I građane i privredu pozivaju na uštede.
“U prošlosti smo plaćali 160 eura za grijanje i toplu vodu svakog mjeseca. Ali sada to ide na 268 eura, što znači da moramo plaćati 108 eura više svaki mjesec”, kaže Barbara iz Berlina.
“Promet ove kompanije raste, ali uprkos tome, ako održimo proizvodnju, naši troškovi energije koštaju. To može predstavljati do 40% našeg prometa što je neodrživo”, navodi Hose Luis Lakuna, vlasnik kompanije za obradu stakla.
Za razliku od Europske unije, u BiH za sada samo preporuke za racionalno korištenje energije. Vlada Federacije BiH je početkom ovog mjeseca građane i kompanije pozvala na štednju. Po uzoru na zemlje unije, od javnih ustanova zatražene su izrade planova za uštede. No, javni objekti u BiH još nisu preuzeli najnoviju europsku praksu, što ne znači da neće.
“Baš na posljednjem kolegiju razmatrali smo pitanje gašenja vanjske rasvjete i donijeli smo zaključak da ćemo ispitati praksu i iskustvo iz regiona i Europe“, kaže Meliha Redžić, rukovodilac Službe gradske Vijećnice.
“Moguće da će tako nešto biti i kod nas. Tu se ne ostvaruju velike uštede . Mislim da se više utiče na svijest. Najveći potrošač električne energije u Banja Luci je javna rasvjeta. Preko dva miliona KM su troškovi za plaćanje struje i već nekoliko godina kontinuirano radimo na smanjenju potrošnje primjenom mjera energetske efikasnosti”, ističe Boriša Mandić iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banja Luka.
Računi i cijene su trenutno u vrhu prioriteta građana BiH pa je štednja jedina opcija.
“Ja štedim uvijek. Na koji način? -Imam solarni kolektor, parno grijanje, ide mi sve, i topla voda i kuham na plin”;
“Koliko se bude moglo, jer trebamo da pokušamo pomoći koliko možemo pojedinačno. Na koji način? -Kada je jeftina struja, isključimo svjetlo, bojler paliti samo ponekad kad je potrebno”;
“Bilo je i gore, u ratu nismo imali ništa, ni vode ni struje, pa smo se snalazili, bilo je plina, iz zemlje smo vadili”;
“Valjda će se prodeverati. Ja sam penzioner i to me više straši, nego ovo ostalo”, kažu neki od anketiranih bh. građana.
“Racionalno korištenje energije, promjenu samih navika grijanja prostorija na odgovarajućoj temperature koje koristimo, takođe korištenje uređaja na el.energiju u onim periodima kada nam trebaju, te oni koji imaju mogućnost korištenja električne energije jeftine tarife, zimska od 1-4h ili naveče 10 do ujutro u 7h i da na taj način pokušamo smanjiti naše potrebe za energijom i time ostati na proslogodišnjem nivou računa ili blago većem”, ističe stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.
Iz domaćih elektroprivrednih preduzeća uvjeravaju da neće biti povećanja cijene struje, barem ne do kraja godine i da je elektroenergetski sistem stabilan. No, poručuju – struja ne može biti alternativa grijanju, piše BHRT.
“Naši blokovi su stari blokovi i otprilike imaju stepen iskorištenosti u ljetnom periodu nekih 30-32%, u zimskom nešto više i to kada pretvorimo u tone znači da od 1000 t uglja mi 300t pretvorimo u električnu energiju. 700 t ode u neke gubitke i onda je potpuno tehnički neopravdano da tih 300 t električne energije ponovo vratimo u grijanje”, navodi direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Zima je pred vratima, a čekaju se i nove cijene plina. Cijene struje izvjesne su do kraja godine, ali ne i od sljedeće, kažu stručnjaci, i ponavljaju, štednja nema alternativu.
