Energetski šok zbog rata s Iranom – težak udarac za njemačku ekonomiju
Sukob na Bliskom istoku već pokazuje ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju, a posebno po industrijski razvijene države Evrope. Zatvaranje ključnih pomorskih ruta i rast cijena energenata izazvali su snažan potres na tržištima, a među najpogođenijima je Njemačka.
Nakon napada koje su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael na Iran, Teheran je brzo uzvratio. Pored raketnih i dron napada na vojne ciljeve u regionu, Iran je praktično blokirao prolaz brodova kroz strateški važan Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih energetskih uskih grla na svijetu kroz koje svakodnevno prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom.
Posljedice su odmah osjetile svjetske berze i tržišta energenata. Cijena nafte naglo je porasla, a skok je brzo stigao i do evropskih potrošača. Na benzinskim pumpama u Njemačkoj cijena benzina u nekim regijama dostigla je i 2,50 eura po litru, dok je dizel porastao za oko 30 do 40 centi u odnosu na period prije izbijanja sukoba.
Dodatni udarac uslijedio je nakon što su iranski dronovi napali LNG postrojenja u Kataru, što je izazvalo poremećaj u proizvodnji ukapljenog prirodnog plina. Iako Njemačka ne uvozi direktno plin iz Katara, cijene energenata u Evropi određuje globalno tržište, pa se svaki poremećaj ponude brzo odražava i na evropske cijene.
Rast troškova energije posebno pogađa industriju. Energetski intenzivne grane poput hemijske industrije, proizvodnje čelika, stakla i papira suočavaju se s dodatnim troškovima proizvodnje, dok posljedice osjećaju i automobilska industrija te strojogradnja – sektori koji čine okosnicu njemačke ekonomije.
Za vladu kancelara Friedrich Merz ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan politički i ekonomski izazov. Još tokom predizborne kampanje obećavao je ubrzano oživljavanje njemačke ekonomije, ali očekivani oporavak za sada izostaje. Mali rast zabilježen početkom godine sada je doveden u pitanje zbog novih globalnih kriza.
Ekonomistica Veronika Grimm upozorava da bi rat i nestabilnost na tržištu energenata mogli ponovo pokrenuti inflaciju i dodatno povećati investicionu nesigurnost.
„Moramo se pripremiti na duže razdoblje povećane nesigurnosti“, poručila je ona za njemačke medije.
Njemačka je već osjetila snažan rast cijena energije nakon ruskog napada na Ukrajinu, a novi šok na tržištu energenata dodatno povećava pritisak na ekonomiju.
Poremećeni globalni lanci snabdijevanja, rast cijena transporta i skuplje osiguranje pomorskog prijevoza dodatno opterećuju industriju i trgovinu.
Zbog sigurnosnih rizika brodovi sve češće izbjegavaju plovidbu kroz Perzijski zaljev, što produžava rute i povećava troškove transporta širom svijeta.
Sve to pokazuje koliko su čak i najrazvijenije ekonomije osjetljive na geopolitičke sukobe. Za Njemačku, koja je snažno oslonjena na stabilne lance snabdijevanja i relativno jeftinu energiju, rat na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan ekonomski šok čije će se posljedice tek u potpunosti osjetiti.
