Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila je u hitnu proceduru izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija, kojima se kao ključni investitor uvodi nedavno osnovana američka kompanija bez referenci, dok se državni BH Gas u potpunosti isključuje iz projekta vrijednog oko 200 miliona dolara.
Ovaj potez otvara niz pitanja o transparentnosti, političkim vezama i dugoročnim posljedicama po energetsku sigurnost Federacije BiH.
Izmjenama zakona uvodi se i američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Ova kompanija poslala je pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.
Firmu vodi Joseph Flynn, brat lobiste Michael Flynn, koji je povezivan s Milorad Dodik, ali Vlada FBiH tu činjenicu mjesecima zanemaruje i ne spominje. BH Gas je u potpunosti izbačen iz zakona i ovo preduzeće će svu dosadašnju dokumentaciju o plinovodu morati predati američkom investitoru.
„Pismo namjere i ponuda od strane AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom“, navodi se u saopćenju Vlade.
Izmjenama je predviđeno da se plinovod produži do Gruda, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa, Kladnja i Tuzle.
Kompanija bez realiziranih projekata
AAFS Infrastructure and Energy LLC je vrlo nedavno osnovana firma sa sjedištem u Wyomingu, čiji su jedini poznati vlasnici Joseph Flynn i Jesse Binnall, advokat Michael Flynn.
Jasmin Mujanović pisao je o tome kako AAFS nema zaposlenih niti bilo kakvu poznatu historiju realizacije infrastrukturnih ili drugih projekata, a ipak ju je Ambasada SAD-a u Sarajevu promovirala kao glavnog kandidata za izgradnju plinovoda Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 miliona dolara.
Kompanija u Sarajevu registrovana je na adresi Splitska 12 u manjoj dvospratnoj zgradi.
Na istoj adresi 1. januara 2021. godine registrovana je firma AAFS, čiji je direktor i vlasnik bio Amer Bekan, nekadašnji predsjednik Prve stranke i kandidat na izborima u BiH 2014. i 2016, koji je nedavno bio na sastanku Flynna i Binnalla s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Sada je ime kompanije promijenjeno u AAFS Infrastructure and Energy LLC, a vlasnik je kompanija s istim imenom registrovana u SAD-u dan nakon što je dogovoreno da će američka firma upravljati ovim plinovodom.
Prvobitno je bilo dogovoreno da će američki investitor dobiti koncesiju nad plinovodom na 30 godina, a u novom prijedlogu zakona koncesija se ne spominje. Prava i obaveze ugovornih strana u vezi s realizacijom projekta, kako se navodi u nacrtu zakona, uredit će se ugovorom koji će investitor i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjena zakona.
BH Gas mora predati svu dokumentaciju
Dalje se navodi da BH Gas, odnosno „operator postojećeg transportnog sistema u FBiH kao dotadašnji nosilac investiciono-tehničke dokumentacije i važećih akata“, na zahtjev investitora mora predati dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, uz obavezu investitora da snosi stvarne troškove koje je BH Gas izdvojio za izradu dokumentacije.
Navodi se da će BH Gas, odnosno „operator postojećeg transportnog sistema u FBiH“, osposobiti postojeći vlastiti transportni sistem (etapno) za reverzibilan rad i prilagoditi ga tehničkim zahtjevima, te na taj način omogućiti stabilno snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH.
„Izuzetno od odredbi Zakona o privrednim društvima, za bilo kakvu direktnu ili indirektnu promjenu vlasničke ili upravljačke kontrole nad investitorom, uključujući sticanje ili raspolaganje s više od 15% udjela, otuđenje ekonomskih interesa, davanje opcija ili na bilo koji drugi način opterećivanje udjela u investitoru, nije dozvoljeno bez prethodnog odobrenja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine“, navodi se u nacrtu.
Dakle, prema ovoj odredbi američki investitor ne može, bez saglasnosti Parlamenta Federacije, prodati udio u Južnoj interkonekciji, naprimjer Hrvatskoj ili nekoj hrvatskoj kompaniji.
„Ovo se ne odnosi na finansiranje ili refinansiranje, davanje ili izvršenje osiguranja, opcije, konvertibilne instrumente, prijenose ekonomskih interesa, interne reorganizacije ili promjene na nivou vlasnika koje ne dovode do promjene kontrole“, navodi se.
Investitor je dužan obavijestiti Vladu FBiH o svakoj promjeni vlasništva unutar kompanije.
„Nepostupanje po ovoj obavezi predstavlja osnov za pokretanje postupka oduzimanja prava dodijeljenih ovim zakonom“, navodi se.
Iako Vlada FBiH izmjene pravda jačanjem energetske sigurnosti i privlačenjem stranih investicija, brojna otvorena pitanja – od iskustva investitora i njegovih političkih veza, do izostanka jasnih odredbi o koncesiji – ostavljaju prostor za sumnju u opravdanost ovakvog modela upravljanja strateškim projektom. Odluka o Južnoj interkonekciji tako bi mogla imati dugoročne posljedice po energetski sektor.
