S 12 godina počeo je raditi kao šegrt u tiskari svog brata Jamesa, gdje je razvio ljubav prema pisanju i tiskarstvu.
Godine 1723., u dobi od 17 godina, Franklin je pobjegao u Philadelphiju, gdje je počeo samostalni život. Osnovao je vlastitu tiskaru i počeo izdavati Pennsylvania Gazette, a kasnije i Poor Richard’s Almanack, koji je postao iznimno popularan zbog svojih duhovitih poslovica i praktičnih savjeta. Njegov uspjeh kao izdavača učinio ga je financijski neovisnim i utjecajnim u kolonijalnom društvu.
Znanstvenik i izumitelj
Franklin je bio strastveni istraživač prirode, posebno električnih fenomena. Njegov poznati eksperiment sa zmajem 1752. godine, kojim je dokazao kako je munja oblik električne energije, učinio ga je svjetski poznatim. Izumio je gromobran, bifokalne naočale, Franklinovu peć (štednjak koji štedi gorivo) i fleksibilni urinarni kateter.
Kao političar, Franklin je bio ključna figura u borbi za američku neovisnost. Bio je jedan od autora Deklaracije o neovisnosti (1776.) i pomagao je u pregovorima o savezu s Francuskom, koji je bio presudan za pobjedu u Američkom ratu za neovisnost. Kao veleposlanik u Francuskoj, Franklin je očarao europske krugove svojim šarmom i intelektom, učvršćujući podršku za američku stvar.
Franklin je osnovao prvu javnu knjižnicu u Americi (Library Company of Philadelphia) i prvu vatrogasnu brigadu u Philadelphiji. Također je bio ključan u osnivanju Sveučilišta Pennsylvanije i promoviranju obrazovanja i građanske odgovornosti.
Kontroverze
Franklin je u početku posjedovao robove i zarađivao na trgovini robljem putem svojih tiskarskih poslova. Kasnije postao abolicionist i oslobodio svoje robove i zalagao se za ukidanje ropstva.
Franklinov odnos s obitelji, posebno s njegovim sinom Williamom, bio je napet. William je bio rojalist, ostao lojalan Britanskoj kruni tijekom Američkog rata za neovisnost, što je dovelo do trajnog raskola između oca i sina.
Franklin je proveo mnogo godina daleko od svoje supruge Deborah, živeći u Europi, što je izazivalo spekulacije o njegovu privatnom životu. Bio je poznat po flertovima i bliskim prijateljstvima sa ženama u Francuskoj, što je bilo predmet tračeva.
Kao diplomat, Franklin je bio uključen u nekoliko kontroverznih situacija. Znana je njegova uloga u aferi Hutchinsonovih pisama (1772.), kada je proslijedio privatna pisma britanskih dužnosnika koja su razotkrila njihove planove za kolonije. Njegov postupak, iako koristan za američku stvar, narušio je njegov ugled u Britaniji i doveo do javnog poniženja pred britanskim vlastima.
Kuća puna ljudskih kostiju
Godine 1998., tijekom renoviranja Franklinove kuće na adresi 36 Craven Street u Londonu, gdje je živio između 1757. i 1775., otkriveno je oko 1200 kostiju od najmanje 15 različitih osoba, uključujući odrasle i djecu, zakopanih u podrumu.
Kosti su vjerojatno potjecale iz ilegalnih anatomskih studija koje je provodio William Hewson, Franklinov prijatelj i liječnik koji je vodio privatnu školu anatomije u istoj kući tijekom 1770-ih.
U to vrijeme dobivanje tijela za medicinske studije bilo je ograničeno, pa su liječnici pribjegavali nezakonitim metodama, poput kupovine ili krađe leševa. Nema dokaza da je Franklin bio izravno uključen, ali njegova povezanost s kućom i Hewsonom izazvala je spekulacije, iako povjesničari smatraju da su kosti povezane isključivo s Hewsonovim radom.
