Ovi koji stalno licemjerno izmišljaju nekakve razloge, a ne vide i ne žele budućnost BiH, u tom, nazovimo ga tako, ‘novom Daytonu’ ne bi smjeli sudjelovati.
U trenucima kada Bosna i Hercegovina sve češće bivaju predmetom političkih i institucionalnih previranja, rasprave o budućem uređenju države dosežu svoj vrhunac. Nakon nedavne presude Suda BiH koji je osudio predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, na zatvorsku kaznu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, javnost se suočava s pitanjem: da li je vrijeme za novi Dayton ili možda za potpuno drugačiji, „belgijski“ model organizacije države?
Kontekst trenutnih zbivanja
Presuda koja je rezultirala hapšenjem Dodika i njegovih suradnika izazvala je lavinu reakcija unutar i izvan političkih krugova.
Dodik, koji tvrdi da Daytonski sporazum više ne ispunjava svoju ulogu, jasno je dao do znanja da je, prema njegovim riječima, “vrijeme da se BiH odustane” te iznijeo opciju novog dogovora ili čak razdvajanja.
U ovom trenutku, kada se ističe sve veći jaz između ustavotvornih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – pitanje o budućnosti države postaje sve aktualnije.
Ideja novog modela – Belgijski model
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač iznio je mišljenje da bi rješenje moglo biti u belgijskom modelu, što podrazumijeva restrukturiranje BiH u tri jezično-nacionalne regije. Prema njegovom mišljenju, takav model bi mogao omogućiti ravnopravniji položaj svih ustavotvornih naroda, a time i stabilniju političku situaciju. On ističe kako je jedino moguće postići novi dogovor uz zajednički konsenzus političkih predstavnika triju naroda, dok se istovremeno zadržava temeljna struktura države.
Analize i kritike trenutne situacije
Povjesničar Hrvoje Klasić u svojim komentarima ukazuje na sličnosti između retorike koju koristi Dodik i pristupa koje primjećujemo među desničarskim strujama u regiji. On upozorava kako se sve češće, putem zamršenih političkih izraza, skriva stvarna težnja ka razlazu Bosne i Hercegovine. Kritičari navode da mnogi u Republici Srpskoj, kroz medijske i obrazovne sadržaje, ne percipiraju BiH kao svoju državu, već se identificiraju primarno s entitetom. Takav fenomen dodatno otežava mogućnost postizanja sveobuhvatnog, zajedničkog dogovora o budućem uređenju države.
Perspektive i izazovi
Iako ideja o novom dogovoru, odnosno o novom Daytonu, privlači pažnju, realnost pokazuje da je teško postići konsenzus među svim političkim akterima. S obzirom na dugogodišnje razlike u tumačenju Daytonskog sporazuma, mnogi smatraju da bi angažman vanjskih sila, prvenstveno Sjedinjenih Država, mogao pružiti nužan impuls za rješavanje ove situacije. No, čak i uz vanjski impuls, ostaje pitanje hoće li politički predstavnici svih triju naroda uspeti prihvatiti rješenje koje bi osiguralo opstojnost države bez dodatnih podjela.
Zaključak
U okruženju u kojem se sve glasnije iznose pozivi za restrukturiranje Bosne i Hercegovine, pitanje budućnosti države ostaje otvoreno. Dok neki, poput Dodika, zagovaraju drastične promjene koje bi mogle dovesti do razlaza ili novog Daytona, drugi pozivaju na konstruktivan dijalog i traženje modela sličnog belgijskom, koji bi omogućio ravnopravniji položaj svih ustavotvornih naroda. Ono što je sigurno jest da je Bosna i Hercegovina, suočena s novim izazovima, na raskršću odluka koje će odrediti njen dalji politički i institucionalni put.
TBT
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
