Kako je živjeti u nešto više od dva četvorna metra?
Ustavni sud Republike Hrvatske je 2020. potvrdio je su tri četvorna metra površine po zatvoreniku standard ispod kojeg se ne ide – smatra se nedostatkom osobnog prostora i povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smještaj u kojem su strani radnici se vrti oko te brojke. A zarada iznajmljivačima je obrnuto proporcionalna veličini prostora.
Najnoviji primjer je oglas koji pokazuje da se vrlo promišljeno i planski ulazi u uređenje prostora za strane radnike, s maksimalnom iskoristivosti prostora, ispod granica normalnog življenja. No on pokazuje i da se tako stvaraju posebne jedinice stanovanja, odvojene od drugih ljudi, poput geta, u širem središtu Zagreba, kod Autobusnog kolodvora. Stan, odnosno kat koji se iznajmljuje, može primiti do 94 radnika, ali i napominju kako je u zgradi bez drugih stanara. Površina prostora je 500 četvornih metara – u to ulazi 12 soba, 21 tuš, 10 WC-a. Posebno se napominje kako ima 300 četvornih metara terase te neograničen prostor za – motocikle.
Tlocrt prostora pokazuje da se nudi 9 soba veličine oko 21.6 kvadrata u kojima su po četiri kreveta na kat, što znači osam ljudi, a to daje 2,7 četvornih metara po čovjeku. Jedna soba je površine 18 kvadrata (2,25 četvornih metara po čovjeku), druga malo manja, 17,7 (2,21 četvorni metar po osobi), a treća, sa šest ljudi, 16,85 četvornih metara (2,8 četvornih metara po osobi). Sanitarni čvor, kuhinja i blagovaona od 17 četvornih metara daje malo više statističkog prostora po stanaru tako da prelazi granicu od 3 četvorna metra na “čak” 5,3 četvorna metra.
No prostor nema zajedničkih prostora za boravak, s izuzetkom – terase. Svrha mu je, očito, samo spavanje. Cijena najma je 15 tisuća eura mjesečno, no na to se plaćaju i agencijska provizija i drugi troškovi.
Vlasnik nije bio spreman komentirati. Naravno da to nije jedinstven primjer – oglasnik je pun ponuda smještaja za strane radnike, no ovaj tlocrt pokazuje koliko to djeluje strašno, i samo vizualno, a da se ne živi u tom prostoru.
Biznis smještaja radnika očito cvjeta: prenamjenjuju se cijeli objekti za tu svrhu, a neki vlasnici nude i organizirani prijevoz, ali i dodatne sadržaje, poput roštilja u vrtu. U jednom takvom objektu blizu Zagreba, u 790 kvadrata može stati 90 radnika, pa svaki ima čak 8,7 četvornih metara.
Industrija uvoza radne snage cvjeta: da strani radnici žive u lošim uvjetima i da na njima zarađuju svi u lancu, od agencija, preko vlasnika smještaja i prijevoznika, je jasno, u taj bi Divlji zapad reda trebao uvesti izmjenjeniji Zakon o strancima te pravilnik kojim bi MUP propisao standarde smještaja.
Tri faze imigracije
Sve je više stranih radnika u Hrvatskoj, još uvijek imamo priliku ne ponoviti pogreške zapadnih članica EU
Krajem prošlog mjeseca, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je u Saboru izmjene Zakona o strancima, čiji je cilj, rekao je, prvenstveno zaštiti domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana, ali i osigurati gospodarstvu potrebnu radnu snagu. Tada je naveo da je u Hrvatskoj trenutačno 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije (EU).
Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, u usporedbi s 81.995 dozvola izdanih u 2021., dodao je ministar, uz napomenu da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku. Nakon promjene Zakona donijet će se novi pravilnik, jer je takvim dokumentom već sada reguliran smještaj stranih sezonaca.
U njemu piše da osigurana kvadratura za jednu osobu mora biti 14 četvornih metara, a najmanje 44 kvadrata mora imati smještaj u kojem je šest radnika. To se, kako vidimo, ne poštuje ni sada.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
