Jučer, 9. januara, iz Francuske je stigla prilično šokantna vijest. Potpredsjednica francuskog parlamenta Clémence Guetté objavila je da je podnijela prijedlog za izlazak Francuske iz NATO-a.
Kao glavne razloge navela je kontroverznu politiku američkog predsjednika Trumpa. O ovome je kratko izvijestila jučerašnja štampa pozivajući se na objavu Clémence Guetté na mreži X.
„Više nego ikad ranije, postavlja se pitanje sudjelovanja Francuske u Sjevernoatlantskoj alijansi, vojnom savezu kojim upravljaju i kojem služe Sjedinjene Američke Države. Predlažem rezoluciju o planiranom povlačenju iz NATO-a, počevši s pitanjem njegovog integriranog zapovjedništva“, napisala je Guetté.
Dodala je da su SAD tokom ovog Trumpovog mandata otele venecuelanskog predsjednika Madura, da prijete Grenlandu oružanom aneksijom i da su “podržavale genocid” u Palestini.
Guetté dolazi iz redova ljevičarske stranke La France Insoumise.
Ljevičarski politički profil Guetté potpuno je u skladu s njenim ranijim ocjenama iz decembra 2025. godine kada je napisala da je “američka imperija” Donalda Trumpa prijetnja svjetskom miru. Ovim argumentima ona je i opravdala potrebu da Francuska povrati svoju stratešku neovisnost kao i zahtjeve da Francuska pametnije preraspodjeli svoj internacionalni angažman.
Izjava nije pala s neba
Izjava još izaziva pravu buru reakcija. Recimo, oglasila se i vodeća ukrajinska novinarka Diana Pančenko, koja je to nazvala hrabrim i poštenim potezom dok je Louis Duclos, jedan od vodećih francuskih geopolitičara, osudio ovaj potez tvrdeći da je „kratkovid i da dolazi u najgore vrijeme za Francusku“.
Šokantni prijedlog koji ne prestaje da uzdrmava francusku i evropsku javnost nije, međutim, pao s neba nego je proistekao kao reakcija na više ranijih komentara francuske štampe.
Na sve Trumpove provokacije prvi je reagirao vodeći Le Monde, tekstom „Donald Trump u želji da uništi Evropu prisiljava je na njezinu prekompoziciju“. Potom se oglasio i Le Point koji je objavio oštar i kritički tekst: „Trump prema Evropi osjeća mrski bijes odbačenog ljubavnika“.
Međutim, treba podsjetiti kako ovaj prijedlog potpredsjednice francuskog Parlamenta, također, ima svoje duboke historijske korijene.
Jedan od najjačih novijih korijena francuskog anti-NATO sentimenta dolazi iz rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995.
Francuske frustracije sa Amerikancima u punom svjetlu su se pokazale tokom vojne akcije NATO snaga (sastavljenih u najvišem procentu od Amerikanaca), a koje su djelovale poslednjih dana augusta i prvih dana septembra 1995. godine na razbijanju srpske opsade oko Sarajeva.
Naime, Francuski mirovni bataljon, poslije ove najznačajnije i najuspješnije NATO akcije u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, potpuno je marginaliziran a njihov doprinos u ovoj historijskoj akciji učinjen nebitnim.
U nedavno objavljenim memoarima generala Petraeusа, stoji da je zanemarena uloga francuskog bataljona u njihovom navođenju na lansirne rampe kada su Amerikanci raketama Tomahawk uništili čak 21 rusku MiG raketu raspoređenu oko Sarajeva. Ovo zanemarivanje uloge francuskog bataljona iz Sarajeva bio je samo dodatni razlog da u Francuskoj potpali veliku dozu nezadovoljstva, koja očigledno na ljevici nije bila zaboravljena do današnjih dana.
Primjer Sarajeva, kao najznačajnija vojna akcija NATO-a u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, pokazao je kako sukobi unutar NATO-a nisu rezultat neke anomalije ili borbe za prestiž nego su rezultat neizbježnih protivrječnosti internacionalnog sistema podređenog interesima jedne hegemonijske sile.
Sve u svemu, Evropu, ali i NATO, čeka burna 2026. godina.
Prijedlog ove rezolucije o drugom izlasku Francuske iz NATO-a samo je dodatna kap ulja na vatru potpaljenu Trumpovim planovima aneksije Grenlanda.
