ŠPEKULACIJE O KANDIDATURAMA I BORBA ZA KONTROLU UNUTAR OPOZICIJE
Izetbegović u dilemi, Novalić u sjeni: Unutarbošnjački politički obračun tek počinje?
Sarajevski politički kuloari posljednjih sedmica intenzivno špekulišu o razlozima zbog kojih lider Bakir Izetbegović oklijeva s objavom kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
U centru tih nagađanja nalazi se ime Fadil Novalić i mogućnost njegovog povratka na političku scenu nakon izlaska na slobodu.
| Novalić ne želi pomilovanje: “Neću da hipoteka ostane na mom imenu. Nevin ležim u zatvoru” |
U neformalnim razgovorima pojedini akteri pozivaju se i na navodni stav reisa Husein Kavazović, tvrdeći da unutar utjecajnih krugova postoji interes da upravo Novalić bude kandidat. Iako takve tvrdnje zvuče kao političke konstrukcije, u aktuelnom ambijentu ne prolaze bez odjeka.
Kandidatura kao čin osvete?
Zagovornici Novalićevog povratka smatraju da bi imao realne izborne šanse, pozivajući se na podršku dijela biračkog tijela na društvenim mrežama.
Unutar Stranka demokratske akcije (SDA) postoji i pragmatičniji pogled: dio funkcionera vjeruje da bi Novalić mogao osigurati značajna sredstva za kampanju. Tvrdi se da bi, motivisan revanšizmom, bio spreman uložiti ozbiljne resurse, uključujući i agresivnije metode političke mobilizacije.
U tim procjenama spominju se i njegove poslovne veze iz perioda dok je predvodio Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Kao primjer se navodi Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo, čiji se poslovni uspon vremenski poklapa s Novalićevim jačanjem u stranci.
Dio pristalica ide i korak dalje, smatrajući da bi eventualna pobjeda otvorila prostor za preuzimanje same stranke od Izetbegovića, uz otvoreni obračun s liderima tzv. Trojke.
Medijski i politički pritisak
Opozicioni tandem SDA i Demokratska fronta pojačao je politički i medijski pritisak na vlast, uz podršku Savez za bolju budućnost Fahrudin Radončić.
Istovremeno, opozicioni blok nastoji kompromitirati lidere Trojke – Elmedin Konaković i Nermin Nikšić – kroz afere koje su uticale na njihov politički rejting.
Procesi bez epiloga
U javnosti se često navode slučajevi Ibro Berilo, Senaid Memić i Abdulah Skaka, koji se brane sa slobode, dok sudski postupci traju godinama.
Predmet „Pravda“, protiv grupe predvođene Alija Delimustafić, traje gotovo deceniju. Slična dinamika prati aferu „Profit“, u kojoj je među optuženima Zijad Blekić, uz Hasan Ćelam, bivšeg predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH.
Optužnice su podignute i protiv bivših direktora Autocesta FBiH, Elmedin Voloder i Adnan Terzić, no javnost o tim procesima dobija malo informacija, što dodatno pojačava percepciju nekažnjivosti.
Percepcija korupcije i politički rasplet
Kritike su usmjerene i prema sarajevskim načelnicima Nermin Muzur i Srđan Mandić, koje dio javnosti optužuje za prešutne dogovore s interesnim grupama.
Bosna i Hercegovina suočava se s izraženom percepcijom korupcije, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije. U takvom ambijentu eventualni povratak SDA na vlast, uz Novalića kao nosioca političkog talasa, za jedne bi značio povratak poznatom modelu upravljanja, a za druge rizik produbljivanja institucionalne krize.
Predstojeći mjeseci pokazat će da li su špekulacije tek politička magla – ili uvod u najtvrđi unutarbošnjački obračun u posljednjoj deceniji.
ETTO
