Odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko očekuje od Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) da unese svježinu u političku sferu BiH, piše Deutsche Welle.
Za Zakon o zabrani negiranja genocida Incko je, široku diplomatsku podršku dobio tek nakon njegovog nametanja.
Na pitanje kako se, nakon 12 godina obavljanja funkcije Visokog predstavnika, odlučio da pred kraj mandata nametne ovaj Zakon, Incko kaže kako je to obećanje koje je dao Hatidži Mehmedović, koja je preminula na dan kada i njegova mama, 22. jula.
– Pitao sam za savjet mnoge predstavnike civilnog društva, npr. bivšu ministricu u vladi Salcburga Doraju Eberle, koja je BiH i Srebrenicu posjetila 150 puta i tamo izgradila školu a u regiji podigla preko 1.000 kuća, pitao sam svog pastora, jevrejsku zajednicu, moju familiju. Svi su mi dali isti odgovor i rekli da odlučim po svojoj savjesti. Odluku sam donio na dan smrti moje majke 23. jula. Za života mi je rekla: ‚Odluči po savjesti i ne nanosi nam sramotu‘. Pred odluku sam posjetio i 8.000 grobova u Potočarima i, što mi je posebno važno, mezar Hatidže Mehmedović. I ona je, kao moja majka, umrla prije tri godine 23. jula.
Stalno je govorila o Potočarima kao mjestu pomirenja i oprosta. Uvijek je isticala da tamo mogu doći Srbi – u grupama ili pojedinci i pronaći oprost. Ona je živjela sa srpskim komšijom kojem je pomagala jer je bio fizički retardiran. Tako da je moja odluka da donesem Zakon predstavljala logičan slijed. Podrška je dolazila iz tih a manje iz diplomatskih krugova. Ali, da budem fer, moram reći da sam nakon stavljanja potpisa na Zakon, dobio podršku svih ambasadora – kazao je Incko.
Nema kolektivne krivice
Incko odlučno ističe da Zakon o zabrani negiranja genocida nije Zakon protiv Srba.
– To je koještarija. To nije zakon protiv Srba. Nema kolektivne krivice. Postoji samo pojedinačna krivica, a te pojedinačne počinioce identificirali su međunarodni sudovi. Ali, niko nije rekao da je srpski ili hrvatski narod loš, ali postoje pojedinačni počinioci kao Karadžić i Mladić. Oni su osuđeni ali ne i srpski narod. Ako se Srbima objasni da nema kolektivne krivice ni loših naroda, mislim da će oni prihvatiti novi Krivični zakon.
Brojne su pretpostavke o tome šta će Zakon donijeti. Incko kaže da su prve reakcije, poput uklanjanja grafita Ratka Mladića u Foči, pozitivne.
– Već postoje pozitivne promijene. Grafiti Ratka Mladića u Foči, veličine dva metra, su uklonjeni. Postoje dobre vijesti i iz Beograda i Banja Luke. Mislim da će sada, nakon odluke, najprije doći do povećanja broja grafita kojima se veličaju ratni zločinci, ali da će se to s vremenom smiriti – kazao je Incko.
Za svog nasljednika Šmita smatra da će se dobro snaći na poziciji Visokog predstavnika, ali mu poručuje da bude siguran u sebe.
– Mislim da će Dodik doći na sjednicu na koju je pozvao Šmit. On će poštovati Dodika, ali će od Dodika tražiti da i on poštuje njega. Na toj osnovi sigurno će uslijediti dobri razgovori. Poručio bih Šmitu da nastupa robusno i da bude siguran u sebe, kaže jasno šta misli i da, što je vrlo važno za BiH, postavlja rokove. Ne može biti da BiH za provedbu presude Sejdić Finci bude potrebno još 12 godina. To mora ići brže. Jer, ako to ne bude išlo brzo, ljudi će otići i napustiti zemlju. Onda ćemo imati lijepu ali praznu BiH. To moramo spriječiti. Od BiH moramo napraviti atraktivnu zemlju, da bi se jedan dio Bosanaca i Hercegovaca vratio – istakao je Incko.
Šmit će imati podršku
Optimističan je kada je u pitanju novi Visoki predstavnik, te prognozira da će u BiH unijeti svježinu.
– Očekujem da unese svjež vjetar, svježe ideje u BiH. On je proveo 30 godina u njemačkom parlamentu. Zna kako se zakoni formuliraju i kako se usvajaju u parlamentu. Uvijek je važno imati nove ideje i nove ljude. Ja sam mu i sam omogućio dobar početak. On se više neće morati baviti pitanjem donošenja Zakona uperenog protiv glorifikacije ratnih zločinaca. Šmit će imati svoju sopstvenu agendu. Imat će i moju podršku, ukoliko je želi. Mojih 12 godina iskustva stoje mu na raspolaganju. Ali Šmit će ići svojim putem i imaće iza sebe Njemačku. Radujem se da će imati i podršku američke administracije i to su novi momenti – ističe Valentin Incko.
Poručuje da je za BiH najvažnije da postane prava pravna država, sa više javnih konkursa, popunjenih randih mjesta, a manje falsifikovanih diploma.
– Imam listu od 20 tački, odnosno tema, koje bih mu stavio na srce ali najvažnija je pravna država. To pokriva mnoga područja kao što su raspisivanje javnih konkursa, popunjavanje radnih mjesta, falsifikovanja diploma itd. Kada jednom postavi na noge pravnu državu a vjerujem da je to za dvije godine moguće, kada bude imao dobre državne tužioce i sudije, onda se ova zemlja – u veoma kratkom vremenu – više neće moći prepoznati – kazao je Incko.
Incko smatra da je je put BiH u budućnosti trnovit, ali dostižan.
– Vjerujem da će za desetak godina BiH biti u NATO-u ali i u EU. Put do tamo će biti trnovit, ali postoji samo taj cilj, samoproklamovani cilj Bosanaca i Hercegovaca, koji je zacrtan i u zakonu a to je članstvo u NATO-u i članstvo u EU. Ovo posljednje podržava 80 posto stanovnika. Naravno da za to moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Ubijeđen sam da će na sljedećim izborima na vlast doći mlađi ljudi i da će oni odlučno krenuti tim putem – zaključio je Incko.
(DW)
