Pravo djece na zdravstveno osiguranje u BiH regulisano je entitetskim i kantonalnim propisima.
Prema važećem zakonodavstvu na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, pravo na zdravstvenu zaštitu djeteta uvjetovano je statusom roditelja/staratelja ili se to pravo vezuje za činjenicu redovnog obrazovanja djeteta.
Na području Federacije BiH zdravstveno osiguranje djeci do 18. godine života regulisano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Izvršena kategorizacija djece
Njime je, kako saznajemo u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, pravo djece na zdravstveno osiguranje garantovano sa različitim titularima uplate doprinosa u zavisnosti od situacije.
– Odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava, i to članom XI, precizirano je da se Paketom zdravstvenih prava za neosigurana lica, državljane BiH, sa prebivalištem na teritoriji FBiH, osiguravaju: neosigurana lica do 18 godina starosti i to djeca i mladi do navršenih 18 godina starosti, kao i školska djeca i studenti na redovnom školovanju do navršenih 26 godina starosti. Oni imaju ista prava kao i osigurana lica, saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i ovoj Odluci – objašnjavaju u Zavodu i dodaju da ova javna ustanova ne raspolaže podacima o broju neosiguranih lica mlađih od 18 godina na području KS.
Ni u Udruženju za ostvarivanje prava djeteta “Naša djeca” nemaju saznanja da je nekom djetetu u Kantonu Sarajevo u ovom momentu odbijena zdravstvena usluga.
– Imamo zakone, ali naša zemlja je potpisnica i UN Konvencije o pravima djeteta i ima obavezu da je implementira. Po Konvenciji, svako dijete treba dobiti najbolju moguću zdravstvenu zaštitu i zdravstveni radnik ni u kom slučaju ne bi smio odbiti pregled ili liječenje nijednog djeteta, bez obzira na status osiguranja roditelja ili skrbnika – kaže Berina Ceribašić iz ove nevladine organizacije.
No, Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja “Zemlja djece u BiH” ističe kako Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH ne daje pravo svakom djetetu na zdravstveno osiguranje, jer je, kako kaže, njim izvršena kategorizacija djece prema obavezi uplate doprinosa.
– Primjera radi, među osiguranima su djeca od rođenja do polaska u školu, a potom redovni učenici osnovnih i srednjih škola te studenti do navršenih 26 godina života. Nažalost, u praksi je drugačija slika, pa imamo djecu uzrasta od šest do 15 godina koja ne pohađaju školu, odnosno nemaju status redovnog učenika. To su djeca koja su izložena različitim vrstama zloupotreba, kako od strane roditelja, tako i od strane trećih osoba. To su mališani koji su zanemareni od roditelja, djeca koja, zbog različitih hroničnih oboljenja, nisu u stanju redovno pohađati školu ili žive u ekstremnom siromaštvu – navodi Bajramović.
Zakonodavac, prema njenim riječima, nije vodio računa o takvoj kategoriji djece i zakonsku odredbu nije definisao na način da svakom djetetu, od rođenja, do navršenih 18 godina života, garantira status osiguranog lica bez obzira na to je li roditelj ili staratelj osiguran.
– Zbog toga smo pokrenuli aktivnosti za usklađivanje zakona, kako federalnog, tako i onih na kantonalnom nivou jer većina kantonalnih zakona o socijalnoj zaštiti trebaju prepoznati djecu koja su školskog uzrasta, a nisu uključena u osnovno obrazovanje i nemaju nikakvu mogućnost da budu osigurani po bilo kom drugom osnovu. Nažalost, takva djeca nisu prepoznata isključivo zato što i sami kantonalni zakoni o socijalnoj zaštiti, odnosno vlade kantona, pogrešno tumače i postojeću odredbu Zakona o zdravstvenom osiguranja FBiH, njegov član 19.13a, pa se ograničavaju samo na djecu od rođenja do polaska u školu, odnosno one koji imaju status redovnog učenika – navodi Bajramović.
Istog mišljenja je, kaže, i Ustavni sud Federacije BiH, koji je krajem prošle godine donio presudu u kojoj je, između ostalog, navedeno da se u praksi dešava da kantonalne vlade, u okviru svojih postojećih zakona, pogrešno tumače član 19.13a i time uskraćuju prava djeci.
– Kako bi se to promijenilo tražimo, onako kako to UN Konvencija od nas zahtijeva, da Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, a kako je to urađeno u entitetu RS posljednjim izmjenama i dopunama njihovog zakona, postoji odredba u kojoj će biti definisano da svako dijete, od rođenja do 18 godina, uživa pravo na obavezno zdravstveno osiguranje – ističe Bajramović.
Navela je primjer iz 2015. godine kada je sa područja Tuzlanskog kantona 46 djece, starosti od šest do 15 godina, koja ne pohađaju školu, isključeno iz prava.
– Razlog su bile izmjene i dopune kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti, nakon čega su ova djeca postala “nevidljiva”. Isti je slučaj i sa zakonom u Kantonu Sarajevu, kada je riječ o socijalnoj zaštiti – naglašava Bajramović.
Iz Ureda ombudsmana BiH zabrinuti
Iz Ureda ombudsmana za ljudska prava BiH, tvrde kako godinama zagovaraju jedino rješenje koje bi bilo u potpunosti u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta, a to je – besplatna i bezuvjetna zdravstvena zaštita za svu djecu.
– Zabrinuti smo zbog činjenice da u okviru zdravstvene zaštite djece u entitetima i Brčko Distriktu nije osiguran jednak pristup i jednake mogućnosti, uz osiguranje jednakih uvjeta za svu djecu. Pri tome posebno želimo istaći da nisu uspostavljene dodatne mjere uključivanja, primjera radi, djece sa psihofizičkim poteškoćama ili mališana iz marginaliziranih grupa, kao što su Romi – kažu iz Ureda ombudsmana.
Jedan od osnovnih zahtjeva UN Konvencije o pravima djeteta je obaveza nadležnih da osiguraju da nijedno dijete ne bude lišeno prava pristupa uslugama zdravstvene zaštite.
– Međutim, analizirajući važeće propise, odnosno postupajući po žalbama građana, konstatovali smo da su obavezno osigurana djeca do 15 godina života te ona koja su na redovnom školovanju do 26 godine, bez obzira na status osiguranja njihovih roditelja, pod uvjetom da su djeca prijavljena u sistemu, čime se najčešće u praksi javljaju problemi koji se tiču ostvarivanja ovog prava za one uzrasta od 15 do 18 godina – kažu iz Ureda ombudsmana za ljudska prava BiH.
Dodajmo da su vlasti oba entiteta, tokom pandemije, svojim građanima dijelom poboljšale uvjete liječenja.
Tako su nam iz Ureda ombudsmana za ljudska prava BiH kazali kako su dobili informaciju od odgovornih iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH da sva djeca na području ovog entiteta, tokom pandemije, imaju bezuvjetan pristup zdravstvenoj zaštiti.
Odlukom Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, a u saradnji sa Vladom RS-a iz marta ove godine, (privremena odluka objavljena na stranici Fonda solidarnosti RS-a), zdravstvene usluge za sve građane, dakle i neosigurane, među kojima su djeca, finansiraju se u javnim zdravstvenim ustanovama i nije potrebno ovjeravati zdravstvenu knjižicu.
