Kremlju danas nije strah od poraza na frontu, već od posljedica vlastitih odluka. Jer kada se tisuće preživjelih iz zarobljeničkih brigada vrate kući, Rusija će se suočiti s onim što je do sada odbijala priznati – ratom koji je promijenio samu srž njezina društva.
Dok rat u Ukrajini ulazi u treću zimu, u Kremlju raste neugodna tišina pred onim što ruski zvaničnici nazivaju “poslijeratnim šokom” – trenutkom kada će se desetine hiljada ljudi, bivših zatvorenika regrutiranih na frontu, početi vraćati u zemlju. Strah koji taj povratak izaziva ne mjeri se samo njihovim brojem, već i prirodom njihovih biografija: to su ubice, silovatelji i okorjeli kriminalci, koje je država poslala u rat u zamjenu za pomilovanje.
Kako izvještava ABC Australia, pozivajući se na izvore iz Kremlja i agencije Reuters, predsjednik Vladimir Putin već priprema strategiju za povratak ove “vojske osuđenika”, svjestan da bi taj proces mogao ozbiljno uzdrmati rusko društvo. U Moskvi, prema izvorima, postoji strah da bi masovni povratak mogao uzrokovati porast nasilja, kriminala i društvene destabilizacije, zbog čega se razmatraju posebni programi nadzora i “civilne integracije”.
Regrutiranje zatvorenika započelo je sredinom 2022. godine, kada su se u kaznenim kolonijama pojavili predstavnici tada moćne plaćeničke grupe Wagner, na čelu s Jevgenijem Prigožinom. Isprva je zatvorenicima ponuđena amnestija nakon šest mjeseci službe na frontu, ali Ministarstvo odbrane sljedeće je godine promijenilo pravila: vojnici su morali ostati u borbi do kraja rata. Prema podacima Ukrajinske službe za vanjsku obavještajnu službu, do novembra 2024. u rat je poslano između 140.000 i 180.000 zatvorenika.
Najveći strah sada su posljedice tog aranžmana. Brojni slučajevi pokazuju da su mnogi pomilovani vojnici ponovno počinili teške zločine nakon povratka iz rata. ABC Australia navodi primjer Azamata Iskalijeva, osuđenog za ubistvo supruge 2021. Nakon što je poslan u Ukrajinu i pomilovan, vratio se u Saratov i ubrzo ubio svoju bivšu djevojku – izbo je više od šezdeset puta. Za taj zločin osuđen je na još devetnaest godina zatvora. Takvi slučajevi nisu rijetki.
Nezavisni ruski portal Verstka, koji je zbog kritičkog izvještavanja proglašen “stranom agencijom”, objavio je da su do oktobra 2024. vojnici koji su se vratili iz Ukrajine ubili najmanje 242 civila i ranili još 227. Prema njihovim podacima, bivši osuđenici puno češće čine nasilne zločine od ostatka vojnog osoblja, a žene su najčešće njihove žrtve.
Mark Galeotti, autor brojnih knjiga o ruskom društvu i sigurnosnim strukturama, u analizi za ABC Australia upozorava da će se Rusija uskoro suočiti s “povratkom u društvo duboko oštećenih i opasnih ljudi”. Ističe da je među njima velik broj onih koji su tijekom rata izgubili svaki osjećaj moralnih granica, pa bi njihov povratak mogao izazvati neviđene društvene i sigurnosne previranja.
Prema svjedočenjima izvora bliskih vlastima, Putin je svjestan da bi masovni povratak takvih pojedinaca mogao poljuljati strogo kontrolirani poredak i poremetiti osjetljivu ravnotežu u društvu. Zato je već pokrenut program “Vrijeme heroja” koji bi trebao omogućiti ratnim veteranima, uključujući bivše osuđenike, da se uključe u državnu upravu i strukture lokalne samouprave. Na sastanku u Kremlju u junu ove godine, Putin je rekao da “oni koji su djelima dokazali svoju odanost Rusiji trebaju zauzeti odgovarajuće položaje” te ih nazvao “pravom elitom”.
Iza takve retorike o “novim herojima” međutim, krije se sve veća nesigurnost. Stručnjaci upozoravaju na historijsku paralelu s krajem sovjetskog rata u Afganistanu, kada su se u zemlju vratili traumatizirani vojnici koji su doprinijeli porastu kriminala i slomu državne kontrole. “Kraj rata u Ukrajini mogao bi imati sličan učinak, samo u puno većim razmjerima”, procjenjuje profesor Philip Slavevski s Australskog nacionalnog sveučilišta. Za ABC Australia rekao je da bi povratak stotina hiljada veterana iz zatvora mogao “otvoriti rane koje Rusija neće moći zacijeliti desetljećima”.
Slavevski dodaje da su današnje institucije u Rusiji jače nego krajem osamdesetih, ali upozorava da bi i najmanji slom društvene kontrole mogao imati ozbiljne posljedice.
“Društveni problemi u Rusiji već su duboki – od ekonomske nejednakosti do moralne iscrpljenosti. Povratak vojnika samo će povećati taj pritisak. Međutim, to nije samo ruski problem: i Ukrajina je regrutirala zatvorenike, ali prema strožim kriterijima. Samo će vrijeme pokazati kakav će to trag ostaviti na obje zemlje“, rekao je Slavevski.
Putin kao da shvaća da se nakon završetka rata nova bitka neće voditi oružjem, već unutar vlastitih granica.
Tjeskoba u Kremlju danas nije strah od poraza na frontu, već od posljedica vlastitih odluka. Jer kada se tisuće preživjelih iz zarobljeničkih brigada vrate kući, Rusija će se suočiti s onim što je do sada odbijala priznati – ratom koji je promijenio samu srž njezina društva.
