Visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a, ponašanje i političke poteze člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika usporedio je s pokušajem formiranja hrvatske samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2001. godine.
– Podsjetimo, u jedinoj sličnoj krizi od Dejtona, 2001. godine, Hrvatski narodni sabor, krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka, pokušala je proglasiti samoupravu na područjima Federacije s hrvatskom većinom, a u tome ih je spriječio samo odlučujući odgovor međunarodne zajednice – naglasio je Schmidt u izvještaju koji je u novembru podnio Vijeću sigurnosti UN-a.
Schmidtu nije bilo dozvoljeno da kao njegovi prethodnici na toj funkciji pročita izvještaj, čemu su se protivile Kina i Rusija, te je umjesto njega dijelove javnosti prezentirao ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj.
Izvještaj je sačinjen za period od 16. aprila do 15. oktobra 2021. godine. U njemu se stoga nisu ni našli zaključci posebne sjednice Narodne skupštine RS-a od 10. decembra kojima se od države BiH otimaju nadležnosti vojske, Uprave za indirektno oporezivanje i pravosuđa. Upravo ti zaključci predmetom su istrage koje zbog sumnje da su počinili krivično djelo rušenje ustavnog poretka BiH protiv visokih zvaničnika RS-a, među kojima je i Dodik, vodi istragu. Dodikovo opravdanje za blokadu institucija BiH je Inzkov zakon, kao i odluke Ustavnog suda BiH kojima je potvrđeno da šume i poljoprivredno zemljište pripadaju državi, a ne entitetima.
Zbog čega poređenje Jelavića i Dodika?
Ante Jelavić smijenjen je s dužnosti člana Predsjedništva BiH početkom marta 2001. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha zbog pokretanja projekta tzv. hrvatske samouprave, zbog čega je naknadno i optužen. Osim Jelavića, Petrisch je tada sa funkcija na koje su bili izabrani smijenio i dopredsjednike HDZ-a Marka Tokića, Ivu Andrića Lužanskog i Zdravka Batinića.
Jelavić je kao član Predsjedništva BiH i formalno komandant hrvatske vojne komponente tada Vojske Federacije BiH 2001. godine, na temelju odluka tzv. hrvatske samouprave, raspustio ove jedinice, naredio skidanje državnog grba i poslao ih kućama kako bi izrazio neposluh prema aktualnim vlastima u BiH. Namjeravao je Jelavić uvesti i svoj platni i carinski sistem, ali nije uspio. Regairala je međunarodna zajednica, prvenstveno OHR. Hrvatska samouprava ugušena je tenkovima SFOR-a.
Jelavić je u Hrvatsku pobjegao 2005. godine, uoči izricanja nepravosnažne presude u slučaju “Hercegovačka banka” u kojem je bio optužen za zloupotrebu finansijske pomoći iz Hrvatske namijenjenu Hrvatima u BiH.
Sud BiH je u maju 2014. godine pokrenuo novi postupak protiv Jelavića po optužnici, potvrđenoj još 2004. godine, koja ga je teretila za podrivanje ustavnog poretka, vojne i odbrambene moći zemlje te zloupotrebu položaja i ovlasti. Jelavić je za svoje protivustavno djelovanje povod našao u Barryjevim amandmanima, odnosno Pravilama i propisima tadašnjeg PIK-a kojim se uređuje izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
VISOKI PREDSTAVNIK
Ovaj postupak temeljio se na drugoj optužnici koju je protiv Jelavića i još šest tadašnjih hrvatskih dužnosnika, uglavnom članova HDZ-a BiH, podiglo Tužilaštvo BiH zbog pokretanja projekta tzv. hrvatske samouprave.
– Dodik je 8. oktobra najavio da će timovi stručnjaka izraditi nacrt novog Ustava RS-a i definisati nove entitetske strukture za odbranu, pravosuđe i finansijska pitanja. To bi bilo odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona visokog predstavnika”, pri čemu Dodik tvrdi oko 140 odluka koje je nametnuo visoki predstavnik, uključujući i uspostavljanje Vijeća naroda RS-a – institucije osnovane posebno za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u RS-u – Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). Dodik je ponovio da će NSRS povući prethodnu saglasnost RS za formiranje Oružanih snaga BiH, UIO i VSTV-a, te usvojiti propise i zaključke koji se odnose na rješavanje pravnih vakuuma nastalih povlačenjem.
Ako se postupi do kraja, takve akcije bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir RS-a koji je pravno obavezujući za vlasti RS-a i građane RS-a, pri čemu bi RS suštinski izašla iz ustavnog poretka BiH i iz dejtonskog okvira. To bi imalo praktičan efekat otcjepljenja RS-a bez formalnog proglašenja nezavisnosti entiteta. Ovo je ozbiljan napad na Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i podriva izglede za trajni mir i pomirenje – upozorio je Schmidt u svom izvještaju.
Ne treba zaboraviti ni separatizam Karadžićevog SDS-a
Prije 30 godina, u oktobru 1991. godine ekipa zastupnika SDS-a na čelu sa osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, napustila je Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, nakon čega su formirali protuustavnu skupštinu srpskog naroda u BiH. Za svoje separatističko djelovanje opravdanje su našli u usvajanju Akta o reafirmaciji suverenosti RBiH i odluke o referendumu o nezavisnosti koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine.
Izraženi stavovi i mišljenja u tekstovima su isključivo autorski i ne odražavaju nužno stavove uredništva ili vlasnika Balkan X portala.
